U atmosferi zaostrenih odnosa BiH i Turske, mladjahni Hajric dobio je zadatak od svog sefa da otputuje ne u Ankaru, nego na sjeverni Kipar i tamo pokusa neutralizirati stetu nastalu nakon pisanja turskih medija. Hajric je, prema rijecima izvora Dana, to navodno i uspio jer turski mediji ponovo pohvalno pisu o vlastima u Sarajevu, koje ih, kao, "nisu izdale". Medjutim, oni upuceni u tajne diplomatske kanale kojima je Hajric stigao na Kipar nece javno spomenuti sljedecu mogucnost: problem odnosa BiH i Kipra napuhan je u Ankari iz sasvim drugih razloga. I eksplodirat ce u Sarajevu...

Bosna i Hercegovina je prosle sedmice postigla jos jedan vazan vanjskopoliticki uspjeh. Mirza Hajric, savjetnik predsjedavajuceg Predsjednistva BiH za vanjsku politiku, putovao je na Kipar. Preciznije receno, u sjeverni dio Kipra. Sto nije nimalo nevazan detalj u prici u jos jednom poduhvatu mlade tajne diplomatije BiH: pokusaju smirivanja tenzija nastalih nakon sto je objavljena uspostava diplomatskih odnosa izmedju BiH i Kipra.

A sta je Hajric radio na Kipru? Specijalnog izaslanika Alije Izetbegovica primio je predsjednik tog dijela Kipra, Rauf Denktas, sa suradnicima. Razgovarano je o jacanju prijateljskih veza naroda BiH i sjevernog Kipra. Razgovarano je i o jacanju ekonomskih veza sa kiparskim Turcima. Izrazena je obostrana zelja da se te veze i dalje jacaju. I to bi, otprilike, bio sadrzaj suhoparne vijesti o Hajricevom vadjenju "kestenja iz vatre". Vatre koju je potpalilo Predsjednistvo BiH, a gasi je favorit tajne bosnjacke diplomatije. I covjek za koga bi se moglo reci da je u diplomatsku misiju krenuo kao "ministar za kiparske integracije", a moze vrlo lako postati ministar za evropske integracije.

Holbrooke iz nase mahale
A sta je prava pozadina ovog neuobicajenog diplomatskog zadatka koji je natjerao Hajrica da glumi Richarda Holbrookea, iako u karijeri nema ni minutu provedenu u diplomatskim misijama?

Treba krenuti od odgovora na pitanje zasto je uopce, u ovom trenutku, BiH uspostavila diplomatske odnose sa Kiprom? Parafrazirani odgovor neimenovanog bosnjackog zvanicnika upucenog u dogadjanja u holovima Predsjednistva BiH glasi: "Kipar je kandidat za prijem u Evropsku uniju, pa je logicno da i BiH uspostavi diplomatske odnose sa ovom zemljom. Ne mozemo im prkositi. Ali mi nismo tim priznanjem prekinuli veze sa kiparskim Turcima."

Drugim rijecima, BiH mora slijediti politiku EU prema Kipru ukoliko i sama zeli jednog dana postati clanom zajednice evropskih drzava. Znaci, Bosnjaci su zrtvovali kiparske Turke zarad prijema u EU, sto se kiparskim a ni onim Turcima u Turskoj nije nimalo dopalo. Ipak, prema rijecima izvora bliskog Predsjednistvu BiH, Hajricu je prilikom susreta sa Denktasom i saradnicima poruceno da oni "razumiju razloge" koji su natjerali BiH da diplomatski uspostavi odnose sa njihovim dugogodisnjim neprijateljima na juznom dijelu ostrva. Navodno, ni zvanicnici Kipra (onog juznog dijela) nisu (negativno) reagirali na Hajricevo smirivanje "ljutog" Denktasa.

Pa gdje je tu problem? Najjednostavnije bi bilo reci - u Ankari, no, postenije bi bilo priznati da je problem ipak u Sarajevu, iako ima argumenata i za jednu i za drugu tezu. Podsjecanja radi, na jednoj od sjednica Predsjednistva BiH u oktobru prosle godine, Izetbegovic, Jelavic i Radisic su odlucili da BiH uspostavi diplomatske odnose sa Meksikom, Tajlandom i Kiprom. Za Meksiko i Tajland nije bilo problema, ali vijest o uspostavi diplomatskih odnosa Sarajeva sa Nicosijom, odnosno sa "juznim" ili "grckim" dijelom Kipra, odjeknula je poput bombe i to u - Turskoj. Odjednom su tradicionalno odlicni odnosi BiH i Turske dosli pod znak pitanja zbog cinjenice da je Predsjednistvo BiH prakticno diplomatski urnisalo podrsku koju Turska pruza sjevernom, turskom dijelu Kipra.

Taj dio podijeljenog ostrva u turskom diplomatskom zargonu se naziva "Turska Republika Sjeverni Kipar". Treba imati na umu da je tih 200.000 ljudi u turskom dijelu otoka u nekoj vrsti diplomatske izolacije i predstavlja bolnu tacku u dugogodisnjoj kiparskoj krizi te povod za dodatne tenzije na relaciji Atina - Ankara, s obzirom na jak grcki uticaj u juznom dijelu ostrva. Odluka Predsjednistva BiH prakticno je predstavljala dolijevanje "ulja na vatru" ukoliko se stvari posmatraju iz turske perspektive. To je posebno bilo vidljivo iz napisa i izjava u turskoj, ali i domacoj javnosti.

Tako je bosanski ambasador u Turskoj dobio protestno pismo povodom izjave Muhameda Sacirbegovica, ambasadora BiH pri UN-u, na televiziji OBN, kako je "vrijeme da Republika Turska napravi svoj izbor i odredi da li joj je vaznija Turska Republika Sjeverni Kipar ili Bosna i Hercegovina". Nakon toga, Ahmet Erozan, turski ambasador u BiH, kazao je povodom krize u odnosima dvije zemlje, u intervjuu Slobodnoj Bosni, kako bi "BiH mogla doci u situaciju da se odluci sta joj je veci prioritet - odnosi sa Republikom Turskom ili odnosi sa grckim vlastima na Kipru".

Sta ceka Prlica?
U ovako zaostrenim odnosima Sarajeva i Ankare, mladjahni Hajric dobio je zadatak od svog sefa da otputuje ne u Ankaru, nego na sjeverni Kipar, i tamo pokusa neutralizirati stetu nastalu nakon pisanja turskih medija. Hajric je, prema rijecima izvora Dana, to navodno i uspio jer turski mediji ponovo pohvalno pisu o vlastima u Sarajevu, koje ih, kao, "nisu izdale". Medjutim, oni upuceni u tajne diplomatske kanale kojima je Hajric stigao na Kipar nece javno spomenuti sljedecu mogucnost: problem odnosa BiH i Kipra napuhan je u Ankari iz sasvim drugih razloga.

Naime, po ovoj teoriji, bivsem turskom predsjedniku Sulejmanu Demirelu trebalo je "upakovati" nesto sto bi jako negativno uticalo na njegov rejting u javnosti, zarad unutrasnjopolitickih razloga. A Demirel i u Turskoj javnosti uziva ugled zbog cinjenice da je lider u pomoci BiH, te je bosansko priznanje Kipra doslo "k'o kec na deset" Demirelovim politickim protivnicima. Radi se, naprosto, o pitanju nacionalnog ponosa i patriotizma te o "kamenu temeljcu" turske strategije u odnosima sa Grcima, gdje je Demirel, kao "bosanski prijatelj", navodno, pao na ispitu.

Ipak, ako se ostavimo teorija zavjere i turske unutrasnje politike, stvari mogu biti i jednostavnije, makar kada je u pitanju platforma vanjske politike BiH. Iako nema status ambasadora, niti je zvanicnik Ministarstva vanjskih poslova, Hajric se morao drzati te platforme. Ali je, istovremeno, njegova posjeta morala biti "tajna" jer BiH nema diplomatske odnose sa dijelom kiparske drzave u koji je putovao.

Jer, naravno, Turska je jedina drzava na svijetu koja je priznala "Tursku Republiku Sjeverni Kipar". Uz to, jedan od vaznijih razloga sto je Hajric glumio "vatrogasca" je i cinjenica da je za kraj juna predvidjena zvanicna (a, izgleda, i - prijateljska) posjeta delegacije Ministarstva vanjskih poslova BiH Ankari. Hajric je, ocito, posluzio kao "tampon" da ministra Prlica i njegove drugove ne bi docekala barazna diplomatska vatra pitanja u vezi s Kiprom.

Zbog toga su i druga dvojica clanova Predsjednistva BiH aminovali Hajriceve vratolomije po tursko-kiparsko-grckim odnosima. Pogotovo Radisic, koji je, navodno, bio i inicijator uspostave odnosa sa Kiprom. Njegov savjetnik Zeljko Samardzija je u izjavi za Dane potvrdio da je obavijesten o Hajricevom putu na sjeverni Kipar i razlozima za ovakvu vrstu tajne diplomatije. Samardzija istice da je dobio pismo u kome se kaze da Hajric putuje u posjetu Kipru u vezi s davanjem dodatnih objasnjenja oko uspostave diplomatskih odnosa sa Nicosijom. Medjutim, Samardziji, po svemu sudeci, nije najjasnije zasto su ta objasnjenja potrebna.

Gdje je bio Mirza?
"Predsjednistvo je konsenzusom donijelo odluku o uspostavi diplomatskih odnosa sa Kiprom. Ne vidim razloga da neko odlazi tamo. A ne vidim ni neke tenzije oko ovog pitanja". Iako nije do sada dobio nikakav izvjestaj, Samardzija istice da ce Radisicev kabinet traziti povratne informacije u vezi s Hajricevim putem, pitati ga za reakcije i eventualne zahtjeve kiparskih politicara. "Mi se nadamo samo da je korektno prenio stav Predsjednistva, koji je bio jednoglasan."

Za ovako pomirljiv stav iz kabineta srpskog clana Predsjednistva spram tajnih kanala bosnjacke diplomatije treba traziti i druge razloge. Naime, prije nekoliko dana izvjesni Zlatan Kikic, charge d'affaires u Ambasadi SR Jugoslavije u Ankari, najavio je kako je Jugoslavija spremna da razgovara o unapredjenju odnosa sa Turskom na svim mogucim poljima. "Ne mislim da su bilateralni odnosi Turske i Jugoslavije normalni", kazao je Kikic na prvom obracanju novinarima od dolaska u Ankaru, prije dva mjeseca, naglasavajuci kako je Turska "vazna zemlja za Jugoslaviju". Stoga ne treba iz price iskljuciti ni uticaj zvanicnog Beograda na vanjskopoliticke interese predsjednika Socijalisticke partije RS, Zivka Radisica.

S druge strane, savjetnik Ante Jelavica za vanjsku politiku Drazenko Primorac nije uopce siguran u koji dio Kipra je Hajric isao!? Istice da je Hajric ispostovao proceduru i obavijestio Radisicev i Jelavicev ured o putu, ali, kako kaze, u dopisu je kao destinacija naveden - Kipar. Odnosno, ne spominje se da li se radi o razgovorima sa jednom, drugom ili obje "strane u sporu". Primorac dalje kaze kako bi se radilo o opasnom diplomatskom presedanu ukoliko bi se ispostavilo da je Hajric boravio samo u sjevernom dijelu Kipra. To bi, po njegovim rijecima, moglo znaciti da je specijalni Izetbegovicev izaslanik isao samo radi toga da pojasni kiparskim Turcima zbog cega je BiH uspostavila odnose sa Kiprom, odnosno vlastima u grckom dijelu ostrva, sto je, kako kaze, "nedopustivo" i lici na "partijski zadatak".

Primorac tvrdi da nema nikakve povratne informacije u vezi s Hajricevim putem, ali ce, kako kaze, pokrenuti ovo pitanje na sjednici Predsjednistva, koja bi se trebala odrzati na dan izlaska ovog broja Dana iz stampe (cetvrtak). Jelavicev savjetnik takodjer podsjeca na praksu da bilo koji clan Predsjednistva ili neko iz njegovog okruzenja moze putovati u svojstvu predstavnika drzave ili nekoj drugoj funkciji, ali o putu, razlozima i svojstvu u kom putuje mora obavijestiti drugu dvojicu clanova, kako prije putovanja, tako i nakon povratka u zemlju. Osim izvjestaja na sjednici Predsjednistva, u delegaciji bi trebali biti ili neko iz diplomatskog predstavnistva BiH u zemlji u koju se putuje ili predstavnik Ministarstva vanjskih poslova. Posmatrajuci stvari iz tog ugla, osnovni problem Hajriceve tajne diplomatije, medjutim, nece biti to sto je negdje isao, nego - gdje je uopce bio!?

I na kraju, ako vec istrazujemo razloge zasto je, tajnim kanalima, Mirza Hajric, savjetnik Alije Izetbegovica, zavrsio na Kipru, treba dodati i to da kriza na ovom ostrvu traje vec trecu deceniju. Zato je najmanje sto je bosanska diplomatija mogla da uradi za mir na Kipru to da ga - ostavi na miru. I ne salje nikakvog specijalnog emisara koji treba da obrazlozi kako BiH hoce u Evropsku uniju, a jedan clan Predsjednistva simpatise Grke, drugi voli Turke, dok su emocije treceg clana nevazne jer on ni ne zna gdje je emisar otisao.