Ni u socijalizmu, a ni u ovom sistemu sto je dosao nakon njega, nije postojala mocnija institucija za kontroliranje tokova kapitala i manipulaciju tudjim novcem nego sto je to Zavod za platni promet. Dok je u Zavodu posao cvjetao, banke su krzljale i ideje o slobodnoj ekonomiji zadrzavale su se samo u sferi snova. Stoga je medjunarodna zajednica odlucila likvidirati ovu instituciju. Rok za likvidaciju je 31. decembar 2000. i ona ga ne kani prekoraciti

Kada je Michael Emerson, ugledni profesor na cuvenom LSE-u (London School for Economics), posjetio Sarajevo, taj dogadjaj je ovjekovjecio sa dvije fotografije. Za background prve fotografije izabrao je Begovu dzamiju, a druge zgradu Centralnog ureda Zavoda za platni promet FBiH (ZPP). Zasto se neki stranac slika pred Begovom dzamijom pitanje je, iz nase perspektive, suvisno, ali svakako nije ono drugo: zasto se covjek slikao ispred zgrade Zavoda za platni promet?

Sustina odgovora i jeste u perspektivi. Iz perspektive prof. Emersona, dakle covjeka koji dolazi sa Zapada, i Zavod za platni promet asocira na bastinu, ali na bastinu jednog propalog sistema koja se, unatoc tome, jos uvijek njeguje, i koju treba smjestiti na pravo mjesto - na fotografiju medju uspomene, a u stvarnosti sto prije demontirati i strpati u ropotarnicu.

Zavod za platni promet (nekadasnja Sluzba drustvenog knjigovodstva) za predstavnike medjunarodne zajednice koji rade na rekonstrukciji politicko-ekonomskog sistema u BiH predstavlja glavnu prepreku za razvoj slobodne ekonomije i bankarstva, te dotok stranog kapitala. "Bez ukidanja ZPP-a nema razvoja bankarskog sistema", kaze Ralph Johnson, visi savjetnik Visokog predstavnika medjunarodne zajednice za BiH. "Monopol ZPP-a nad platnim prometom je razlog zbog kojeg su bh. banke ovako slabe, i slobodne ekonomije nema bez ukidanja ZPP-a", kaze Mike Sarhan, predsjednik Medjunarodne savjetodavne grupe (IAG) za likvidaciju ZPP-a. "ZPP ne samo da radi posao koji trebaju raditi komercijalne banke vec je uvucen u svaku poru zivota i privrede, pa je za dobro BiH veoma vazno da se ta institucija ukine", kaze Peter Nicholl, guverner Centralne banke. Stoga je medjunarodna zajednica odlucna da ZPP, ne transformira, vec totalno ukine i to zakljucno sa zadnjim danom tekuce godine.

Apsolutni monopol
U proteklih 40 godina politicka vlast (kako bivsa tako i sadasnja) kroz ZPP je vrsila kompletnu kontrolu nad tokovima kapitala. Sve ono sto u drugim zemljama rade banke, trezori, uredi za statistiku, poreze, prihode i rashode, finansijska policija… u BiH je radio Zavod za platni promet. Nije bilo te firme ni organizacije, ni drzavne, ni poludrzavne, ni privatne koja nije bila obavezna imati svoj racun kod Zavoda, koja nije bila duzna sav unutrasnji platni promet obavljati kroz tu instituciju, prijavljivati mu koliko je zaradila, koliko pazarila, koliko potrosila... a uz to jos i platiti proviziju za svaku uplatu, isplatu, transfer novca... Niko od njih nije mogao birati gdje ce drzati zaradjeni novac, nije mogao da bira banku preko koje bi obavljao platni promet, pa cak ni kada ce isplatiti zaradjene plate. Sve su to mogli i morali obavljati samo na jednom mjestu - u Zavodu za platni promet! I, naravno, svaku tu "uslugu" ZPP im je naplacivao tako sto je na kraju mjeseca svakom od njih skidao sa racuna odredjenu sumu novca. Za to vrijeme banke su obavljale samo transakcije sa inostranstvom i jednostavno - krzljale.

Moc ZPP-a (u Herceg-Bosni se zove ZAP, a u RS-u SPP) docarat cemo vam na primjeru jednog privatnika, recimo vlasnika automehanicarske radionice. On (ili osoba koju je ovlastio) svaku vecer je bio duzan pokupiti sav dnevni pazar i predati ga ZPP-u. Ako je, recimo, sutra ujutro zazelio da kupi materijal ili alat za svoju radnju, opet je morao ici u ZPP i tamo iskati svoje pare. Ali, on nije mogao uzeti novca koliko hoce ili koliko ima, vec onoliko koliko ima pravo po tzv. blagajnickom maksimumu, koji opet za svaku firmu pojedinacno, a na osnovu prihoda, odredjuje ZPP. I kada je kupio sto je naumio, opet je morao otici u ZPP i tamo poloziti racune za sve i jednu kupljenu stvar. Kroz slicne procedure prolazilo je svako preduzece ili organizacija u vrijeme plata. Naime, plate su mogle biti podijeljene samo onda kada to ZPP odredi, kad izvrsi obracun, kada odreze poresku stopu… Odnedavno, privatnici vise nemaju obavezu predaje dnevnog pazara. Sada je to sedmodnevna obaveza!

A kada bi neko htio pokrenuti privatni biznis, on je pored svih papira i dozvola koje je morao dobiti od silnih ministarstava i sudova, bio obavezan poloziti ZPP-u depozit od 300 DM. Taj depozit je "stajao" u Zavodu sve do zatvaranja firme. Doduse, taj novac je vracan, ali ZPP nikome nije polagao racune sta je radio s njim za vrijeme dok je bio u njegovim rukama… Peter Nicholl, govoreci o poslovima koje obavlja ZPP, kaze: "Ja sam svugdje bio, ali nigdje nisam vidio nesto slicno. Ne znam zasto ljudi svaki dan moraju nositi pazar u ZPP i ostavljati novac da tamo spava?"

Zavod nije imao samo monopol nad kapitalom tzv. pravnih lica. Cak ga ni obicni smrtnici nisu mogli zaobici kada su, primjerice, vadili pasos, registrirali automobil i sl. Devizni dio koji se u te svrhe morao uplatiti ni u kom slucaju nije mogao biti uplacen u nekoj banci ili posti, vec samo u ZPP-u. Treba li reci da je Zavod i za ove transakcije uzimao proviziju, plus novac za uplatnicu?!

Sansa za razvoj banaka
Dobiti informaciju o tome koliko, recimo, ZPP zaradjuje samo mjesecno na osnovu provizije jednostavno je nemoguce. Informacije o poslovanju ZPP-a za javnost su blindirana tajna. Tek podatak da je pocetkom 1997. godine ZPP FBiH poslovao sa 6.700 preduzeca, od kojih je cak 5.447 bilo u privatnom vlasnistvu, govori mnogo. Cak ni Mike Sarhan, covjek koji je direktno involviran u proces likvidacije ZPP-a, nema takvih informacija. Jedino sto nam je mogao reci jeste: "ZPP je veoma profitabilna i netransparentna institucija. Ali, da biste imali realnu sliku, mislim da je interesantno napomenuti da u skladu sa Odlukom o odredjivanju godisnjeg budzeta federalnog ZPP-a za 2000. godinu, koju je usvojio Izvrsni odbor ZPP-a, predvidjeni profit iznosi 3,2 miliona KM (ZAP Mostar 1,5 miliona KM i ZPP Sarajevo 1,7 miliona KM)."

Medjunarodna savjetodavna grupa, sacinjena od eksperata MMF-a, Svjetske banke, USAID-a, OHR-a, CAFAO-a, americkog Ministarstva finansija i Evropske komisije, nezaustavljiva je u svom pohodu na eliminaciji ZPP-a. Prvi covjek ove grupe Mike Sarhan veli da je IAG vec nacinio nekoliko vaznih koraka u ovom procesu: "Dom naroda odobrio je novi Zakon o unutrasnjem platnom sistemu, 16. septembra z99. godine, Upravni odbor ZPP-a osnovan je sa ciljem da izvrsi transformaciju i stvori novi platni ambijent. Jedan od najvecih koraka u ovom procesu bit ce dozvola komercijalnim bankama da izvode operacije unutrasnjeg placanja; komercijalne banke ce veoma brzo startati sa pruzanjem ovog servisa svojim klijentima i, kada se jednom to desi, transfer ovih funkcija sa ZPP-a na komercijalne banke bit ce stvar automatizma. Centralna banka BiH vodi i uspostavlja novi platni sistem i ona ce dobiti tehnicku i finansijsku podrsku za te poslove od clanica IAG-a."

Inace, proces eliminacije i raspodjele funkcija ZPP-a odvija se paralelno u oba entiteta, i zamisljen je tako sto se vec jedan dio unutrasnjeg placanja (poslovi tzv. niskog i srednjeg nivoa rizika) prebacuju na komercijalne banke. Poslovi kliringa (poravnanje izmedju banaka) bit ce preneseni u klirinske kuce koje ce takodjer formirati IAG, poslovi statistike bit ce, najvjerovatnije, preneseni na Zavod za statistiku, poslovi cuvanja novca na trezor, poslovi prihoda i rashoda, oporezivanja i sl. na uprave prihoda, rashoda i oporezivanja…

Prebacivanje unutrasnjeg platnog prometa sa ZPP-a na komercijalne banke obavlja se putem agencija za bankarstvo u FBiH i u RS-u. Nerminka Hromic, sef Odjela za izdavanje licenci u Agenciji za bankarstvo FBiH, kaze da je vec 20 banaka dobilo dozvolu za preuzimanje poslova platnog prometa (sest za poslove tzv. niskog nivoa rizika i 14 za poslove tzv. srednjeg nivoa). Naravno da svaka banka ne moze dobiti dozvolu za obavljanje ovih poslova. Proces dobijanja licence, prema rijecima gospodje Hromic, odvija se ovako: "Banka prvo predaje zahtjev Agenciji, a onda Agencija od nje zahtijeva dokumentaciju koja mora biti u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima koje banka treba ispuniti za obavljanje unutrasnjeg platnog prometa i Instrukcijom Agencije za bankarstvo. Kada banka posalje trazenu dokumentaciju, mi je prosljedjujemo u Odjel kontrole, gdje supervizori imaju 45 dana da na osnovu toga donesu pozitivnu ili negativnu odluku."

Gospodja Hromic napominje i jednu veoma bitnu stvar: "Komitenti ce, nakon sto banke preuzmu platni sistem, moci slobodno birati u kojoj banci ce imati racun, moci ce otvarati racune i u vise banaka i, sto je najvaznije - provizija ce se smanjiti, jer ce se banke takmiciti da privuku komitente. Ni u kom slucaju provizija vise nece biti visoka kao sto je bila u ZPP-u."

Peter Nicholl, koji inace za Centralnu banku kaze da u ovom procesu ima samo jednu ulogu - glatko prebacivanje platnog prometa u komercijalne banke, misli da proces licenciranja donekle usporava proces likvidacije ZPP-a, ali napominje da se ne moramo brinuti hoce li te banke moci valjano obavljati preuzeti posao jer je medjunarodna zajednica uspostavila fondaciju koja treba da finansira edukaciju osoblja i opremu tih banaka.

Ko preuzima poslove privatizacijskih transakcija
A sta ce se nakon 31. decembra 2000. godine desiti sa hiljadama uposlenika ZPP-a, sa vise od stotinu podruznica samo u Federaciji, sa opremom, zgradama? Na ova pitanja i, inace, sva druga pitanja vezana za likvidaciju Zavoda, prema odluci Upravnog odbora ZPP-a, odgovor moze dati samo njegov predsjednik Ile Krezo. Medjutim, gospodin Krezo u Sarajevu uopce ne zivi, a u Centralnom uredu u Sarajevu radi samo kad navrati. Deset dana smo cekali gospodina nadleznog, cak smo mu poslali pitanja faksom u oba ureda - onaj u Mostaru i ovaj u Sarajevu, ali odgovor nikad nismo dobili.

Stoga smo odgovore opet potrazili od predstavnika medjunarodne zajednice. Sto se tice uposlenih u ZPP-u, guverner Centralne banke Nicholl veli da ce najvjerovatnije jedan broj tih ljudi preuzeti klirinske kuce, uprave za prihode, rashode i statistiku. Medjutim, on napominje da ce dio uposlenika ZPP-a ostati bez posla jer je sistem koji se sada uvodi u platni promet moderniziran i kompjuteriziran. Sto se tice opreme ZPP-a, guverner misli da je ta oprema vec zastarjela, ali se nada da ce nesto od toga ZPP moci prodati novim institucijama i organizacijama. Za zgrade, on veli da se prvo mora dokazati cije su. "Ako budu Zavodove", kaze Nicholl, "Mozda ce i Centralna banka biti zainteresirana za neke prostore."

Takodjer nas je interesiralo ko ce nakon 31. decembra preuzeti i nastaviti proces prijenosa privatizacijskih potrazivanja, koji inace obavlja jedino ZPP. Naime, USAID je instalirao veoma skup kompjuterski sistem u Centralni ured ZPP-a, odakle je on povezan sa svim podruznicama na citavom teritoriju FBiH. (Treba li napomenuti da ZPP svaku prvu transakciju naplacuje 3 KM?) Peter Nicholl je bio malo zatecen pitanjem o "nasljedstvu" posla privatizacijskih transakcija, ali je odresito dodao da ce se i za taj sistem naci neko drugo mjesto i neka druga firma.

Nema sumnje da je medjunarodna zajednica odlucna u svom naumu - 31. decembar je deadline i ona ga nece prekoraciti, pa ma sta da se desi. "Medjunarodna zajednica Bosni zeli dobro i za to je dala i novac. Shvatite da mi ovo ne radimo iz zlobe, vec zato sto zelimo da vidimo ekonomski napredak BiH", kaze guverner Nicholl, dok njegov kolega u poslu ukidanja ZPP-a Mike Sarhan porucuje: "Reforma platnog sistema je uslov MMF-a da se BiH ukljuci u svjetsko finansijsko okruzenje. Kada se to desi, bh. ekonomija bit ce mnogo jaca."