Prvi kratki igrani film u ovoj godini u BiH radit ce se u okviru samostalne produkcijske kuce MEA film, pod nazivom COBRA. Scenarij je napisao Haris Sarvan, covjek ciji nadimak Cener vec vise od dva desetljeca znaci jedno od najznacajnijih imena filmske organizacije i rekvizite u nas, a rezija je povjerena grupi autora okupljenih u MEA filmu. Producent Ismet Bektasevic, reditelj Benjamin Filipovic, direktor fotografije Milenko Uherka, glumac Sasa Petrovic su neka su od imena koja ce ucestvovati u realizaciji projekta.

Kulturno-historijski esej knjizevnika i novinara Ivana Lovrenovica Labirint i pamcenje je nakon prijevoda na njemacki dozivio jos jedno izdanje: u okviru praskog Instituta za srednjoevropsku kulturu i politiku, a u prijevodu Jeronyma Brezine, izasla je knjiga pod naslovom Bosna a Hercegovina – kratky prehled kulturni historie, cije su objavljivanje pomogli Otvoreno drustvo Prag i Srednjoevropski univerzitet iz Budimpeste. Uskoro, ocekuje se jos jedno izdanje ove, za razumijevanje Bosne ultimativne knjige, jer je prijevod na engleski jezik vec zavrsen.

Suzana Nikolic je asistentica sa zagrebacke scenske akademije i zagrebacka glumica stalno angazirana u ZKM-u. Ovih je dana u Sarajevu studentima ASU odrzala nekoliko workshopova koji se, uglavnom, ticu upotrebe glasa i jezika u inscenacijama. "Nakon sto sam napisala projekt za Fulbrightovu stipendiju na njujorskoj Tisch School of Arts, usavrsavala sam novi metod koji se uglavnom bazira na trazenju knjizevnog standarda. Scenski jezik mora napredovati, a mi smo i u BiH i u Hrvatskoj deset godina stagnirali. Nismo imali karizmaticnih ljudi poput Krleze ili Gavelle koji bi teret kazalista mogli, da tako kazem, nositi na svojim ledjima. Drugo je pitanje koliko je uopce dobro da se ljudi u kazalistu formatiraju prema takvim obrascima. Moze se reci da nove generacije gaje prijezir prema takvoj vrsti proslosti i bjeze u jezik ulice, sto je, naravno, opet pogresno. U znacajnijim sredinama od nasih – Royal Shakespeare Company, naprimjer – polazu mnogo na promjene u jeziku i njegov karakter. Nadam se da cemo i mi, polako, doci do toga koliko je vazno da se uoci da su nacin komuniciranja i jezik u teatru vazne stvari za cijeli jedan kulturni prostor", kratko je objasnila Nikoliceva svoj rad u Sarajevu.

U toku je obnovljeni konkurs za mjesto tehnickog direktora Narodnog pozorista. Foyer, istina nezvanicno, doznaje da su za to mjesto, pored dosadasnjeg "sefa tehnike" Borisa Cistopoljskog, dvoje "glavnih favorita" dipl. ing. arh. Marjela Margeta, kazalisnom svijetu poznata kao scenograf i kostimograf iz nekolicine ovdasnjih produkcija, i – a tko drugi do – neizbjezni reditelj Sulejman Kupusovic. Tko god bude izabran ne ceka ga bas ugodan posao: tesko je naci "drzavno" pozoriste u svijetu u kojem su sagovi pocijepani, toaleti za premijere cesto neocisceni, dok u glavnoj sali na pojedinim mjestima sa zidova otpada boja. Pred vodjstvom sarajevskog Narodnog su ozbiljni zadaci, ali ne vidi se da ono, zasad, odgovara na njih.

Dva nova hrvatska filma, Marsal Vinka Bresana i Crvena prasina Zrinka Ogreste, ovih cemo dana moci vidjeti i u bh. kinima i videotekama. Dva filma, od kojih prvi govori o fenomenu ukazanja Josipa Broza na jednom dalmatinskom otoku, dok je drugi prica o mladicu cije muke pocinju bijegom iz tadasnje JNA 1990, distribuira Blitz, kuca cije je sjediste u Zagrebu. Za sve informacije filmofili i vlasnici videoteka mogu se obratiti i na adresu i telefon sarajevskog predstavnistva ove agilne firme. Oni glase: Blitz, Husrefa Redzica 16, tel. (071) 209 934.