Simon Haselock je otisao. Dani su taj potez u svom proslom broju ocijenili kao dobar, mozda cak i jedan od najboljih poteza bivseg zamjenika Visokog predstavnika za medije. Medjutim, prva (a zasad i jedina) reakcija na tu ocjenu nije dosla iz OHR-a, sto je bilo za ocekivati, nego iz IMC-a. Tacnije, od njenog direktora Kristera Thelina, koji misli kako je bosanske medije mogla zadesiti i veca nesreca od britanskog bolnicara. Iskoristili smo to kao povod za duzi razgovor o stanju u bosanskom medijskom prostoru, a ugladjeni je Svedjanin nasu ponudu prihvatio bez razmisljanja

DANI: Gospodine Thelin, u cemu je problem sa nasom ocjenom "lika i djela" gospodina Haselocka?

THELIN: Prije svega, nije na meni da prosudjujem sta je zamjenik Visokog predstavnika za medije ucinio, ali mogu reci zasto mislim da su vasi zakljucci bili pogesni. Simon Haselock je, ako se ne varam, sluzio trojici visokih predstavnika i napravio je vazan dio medijske strategije koju je zacrtao Ured visokog predstavnika. Mislim da se moramo vratiti u ljeto 1997, kada su cinjeni zajednicki napori da se napravi medijska strategija. Jedan od potrebnih koraka je bila reforma javnih servisa, a druga legaliziranje njihove pozicije uspostavom agencije za regulaciju medijskog prostora. Mislim da je u tom smislu ostvaren znacajan napredak. Moze se reci da su se neke stvari trebale dogoditi ranije, da su neke stvari trebale biti drugacije, ali bi bilo neposteno ne priznati da je, ocigledno, um iza medijske strategije bio Simon Haselock. Nije na meni niti da cijenim rad koji je obavio IMC, ali mislim da svi shvataju da je situacija sada mnogo bolja nego sto je bila prije naseg osnivanja, a bez Simona Haselocka ne bi bilo IMC-a.

DANI: Ne bi bilo ni OBN-a, na koji je skrseno 20 miliona dolara, kao ni mnogih drugih stvari koje Haselock nije uradio.

THELIN: Ja ne govorim o OBN-u. Govorim o stvarima za koje Simonu Haselocku treba odati priznanje. A te stvari su ocigledno nedostajale u vasem clanku, i zato mislim da bi taj racun trebalo izravnati. Ja ne bih zelio donositi generalne ocjene posla kojeg obavlja Visoki predstavnik, ali napravit cu izuzetak kad se to tice stvari o kojima ja mislim da nesto mogu reci. To se nije vidjelo u vasem clanku, i to treba razjasniti. Nisam pripravan da udjem u potpun pregled njegovog rada, nije to moj posao. To trebaju raditi njegovi nadredjeni, visoki predstavnici kojima je sluzio. I na kraju, postoji medijska zajednica koja o tome treba razgovarati. Ima stvari koje su se mogle uraditi drugacije. Nije tajna da ja nisam bas "obozavalac" OBN-a. Medjutim, mozda je to bio odgovarajuci ili dobar potez u vrijeme kad je ta televizija osnivana. Ne kazem da je to bilo tako, kazem moglo je biti. Razumijem i drugu stranu te price, a ta je da bi se medjunarodna zajednica trebala koncentrirati na uspostavljanje dobrog javnog servisa. Po nasem planu postoji pet frekvencija za emitovanje u cijeloj zemlji: dvije za FTV, jedna za Javni servis, jedna za RTRS i jedna za privatnu stanicu. OBN ima prilicno velike sanse za tu frekvenciju jer se jedini prijavio.

DANI: Koliko ste odmakli u istrazi Warriorsa?

THELIN: Taj se predmet nalazi pred nasim Odborom za zalbe i monitoring i odlucit cemo da li ce biti izneseni pred Odbor za sprovodjenje. Sljedeci sastanak tog odbora je 11. maja.

DANI: Sta je sporno s tom serijom?

THELIN: Primili smo 17 ili 18 zalbi, uglavnom iz hrvatske zajednice, i pitanje je da li su emitovanje i vrijeme emitovanja bili u skladu sa nasim uredjivackim kodeksom ili ne.

DANI: Hocete reci da sadrzaj serije nije sporan, nego vrijeme njenog emitovanja?

THELIN: Ne, ne, nisam to rekao! Podnesena je zalba zbog te serije i ta je zalba u istoj proceduri kao i svaka druga, bila to bosanska produkcija ili ne.

DANI: Odluka o zatvaranju Erotela je donesena davno, medjutim, tu ste stanicu uspjeli zatvoriti tek nakon sto je HDZ izgubila na izborima u Hrvatskoj. Da li to znaci da to ni tada ne biste mogli uciniti da Erotel nije ostao bez svoje politicke zaledjine?

THELIN: Ta stanica je trebala biti zatvorena 15. novembra. Pustili smo da prodje devet dana i oni se nisu povinovali. Tada smo zatrazili podrsku SFOR-a, ali iz niza razloga ta odluka nije sprovedena do 17. februara. Da je HDZ (govorim o HDZ-u iz Hrvatske) imao ikakve pameti, odluka o zatvaranju ne bi uopce bila potrebna. Dobili su veoma razumnu ponudu, ali mislim da je nikad nisu ni procitali ili da je nisu shvatili. Da jesu, onda bi je i prihvatili. To pitanje treba uputiti onima koji su za to odgovorni. Oni su doveli u opasnost 70 ljudi, medju njima i jako finih ljudi, i natjerali nas i SFOR da preduzmemo mjere koje smo i preduzeli. Cinjenica da u Zagrebu sjedi pristojna vlada je svakako bila olaksavajuci faktor.

DANI: Da li to znaci da bi Vi oklijevali u upotrebi fizicke sile da je u Zagrebu bila "ne-tako-pristojna" vlada?

THELIN: Nasa je pozicija bila kristalno jasna od samog pocetka. Ali, ja ne mogu naredjivati SFOR-u, mogu samo traziti njihovu pomoc. I to sam i ucinio.

DANI: Da li ce se raniji prekrsaji (uvredljivo izvjestavanje, jezik mrznje, poziv na nerede) odraziti na proces izdavanja trajne dozvole za emitovanje pojedinim stanicama?

THELIN: Sve stanice protiv kojih smo preduzimali korake su stavljene na posebnu listu i sigurno je da cemo ih vrlo pazljivo pratiti prije nego im izdamo trajnu dozvolu. Kriteriji koje cemo koristiti u ovoj fazi su mnogo stroziji nego ranije. A to se takodjer odnosi i na kvalitete ljudi koji vode neku stanicu.

DANI: Da li ce RTRS jednog dana postati televizija sa multietnickim osobljem? Kad Vi ocekujete da ce se to zaista dogoditi?

THELIN: Oni ce morati zatraziti dozvolu za emitovanje i, kad to ucine, morat ce ispuniti uslove kao i sve ostale stanice. Ti uslovi su sljedeci: puna transparentnost njihove finansijske situacije, program i raspored rada i uredjivacki savjet. A taj savjet, ako je to i zajednica kojoj televizija sluzi, mora biti multietnicki. Posto se RTRS emituje u dijelovima zemlje u kojima zive sva tri konstitutivna naroda, uredjivacki savjet RTRS-a mora biti multietnicki.

DANI: Kako komentirate pritiske Vlade RS na RTRS?

THELIN: Rekao bih da je vlada zasigurno zainteresirana za televiziju. U jednom sirem kontekstu mozemo kazati da je svaka vlada zainteresirana da bude u milosti televizije. No, pitanje je da li je predjena granica izmedju onog sto vlada smije i ne smije ciniti, kako u odnosu na RTRS, tako i BHT u Federaciji. Nemam nikavih iluzija o tome, premda ne raspolazem detaljima, ali je jasno da i Dodik i njegov ministar informisanja Vasic zele ostvariti sto veci utjecaj na televiziju, i to je neprihvatljivo. I Dodik i Vasic zive u drugom vremenu – vremenu totalitarizma.

DANI: Uprkos tome sto je CAFAO utvrdio da je oprema BRT-a nezakonito uvezena, oni i dalje imaju IMC-ovu dozvolu za rad. Nije li to kontradiktorno?

THELIN: Dobili smo informacije koje su nas natjerale da se ponovo pozabavimo BRT-om, ali ne znam dokle smo stigli u tome. To je odluka koju takodjer mora donijeti Odbor za sprovodjenje. Navodi nisu dovoljni i mi ne mozemo bazirati svoj rad na pretpostavkama. Nije izvjesno da li se radi o tom stepenu nezakonitosti da bismo mi morali opozvati svoju dozvolu. Moraju postojati cvrsce veze, i ako je menadzment na sudu proglasen krivim za neplacanje poreza ili nezakonit uvoz, to bi automatski dovelo do opoziva dozvole. Ali istraga, cak i ako se radi o CAFAO-u, vjerovatno ne bi bila dovoljna sama po sebi za ukidanje dozvole. Ne kazem da sjedimo skrstenih ruku i cekamo da sudovi urade nesto, jer bismo tako docekali sljedece ledeno doba, ali zato sto je neko tamo nesto pronasao, bilo da se radi o OHR-u, OSCE-u, CAFAO-u, to ne moze imati izravne posljedice.

DANI: Kakve su po Vama, razlike izmedju elektronskih i stampanih medija u BiH?

THELIN: Imate primjera dobrog novinarstva. Dani su dobar primjer dobrog, istrazivackog novinarstva. Zapanjen sam pritiscima koji se vrse na vas, znam kakve probleme imate da biste dobili reklame, niste uvijek najtoplije primljeni u drzavnim institucijama itd. To pokazuje da politicari u BiH, a pritom mislim na sve politicare, nisu svjesni uloge koju mediji imaju u demokraciji. Naci cete primjere kako elektronskog, tako i stampanog novinarstva, koji se svode na glasnogovornike vladajucih partija. Necu ih imenovati, svi znamo o kome se radi. Ali, vratimo se dobrim primjerima, kakvi su Dani i Reporter. Zapanjen sam nedostatkom podrske medijima u istrazivanju korupcije. U drugim drustvima policija i tuzilastvo pruzaju podrsku medijima, sto na kraju dovede do podizanja optuzbi za korupciju na sudovima koji donose dobre presude. Ovdje, cak i da policija do kraja istrazi novinske navode, kojem ce se sudu obratiti? Niko me ne moze ubijediti da ako je na meti visoki politicar, u bilo kojem entitetu, iz bilo koje stranke, ili neko iz njegove familije, da cete naci sud koji ce imati hrabrosti da donese presudu. Elektronski mediji, narocito oni koji su u rukama opcina ili kantona, najgori su primjeri novinarskog odnosa prema javnosti.

DANI: Slazete li se sa ocjenom da je kvalitet elektronskih medija obrnuto proporcionalan njihovom utjecaju?

THELIN: Mislim da je to dobar zakljucak. Znamo kakav utjecaj elektronski mediji imaju, narocito u zemlji gdje ljudi nisu navikli citati dnevne novine, nego se pouzdaju u televizijske i radiostanice, koje inace drze politicari. Ako trazite primjere stanica koje ispunjavaju svoj mandat prema javnosti, ima ih vrlo malo. Ima nekih koje se trude, ali pred nama je zaista veliki posao dok ne izgradimo dobre elektronske medije sa dobrim istrazivackim programima, kakav je, recimo, CBS-ov "60 minuta".

DANI: Koja je od postojecih TV stanica u BiH najblize tom modelu koji pominjete?

THELIN: Mislim da nema nijedne blizu tome.

DANI: Entitetske vlade su se svojevremeno slozile da strane agencije ne mogu davati koncesije za frekvencije. Kakav je Vas stav o tome?

THELIN: Doslo je do nesporazuma, narocito sa gospodinom Vasicem i Dodikovom vladom. Mislim da tek shvataju da je IMC tu da ostane. Po Ustavu BiH, IMC je drzavno tijelo zaduzeno za izdavanje dozvola za emitovanje. Pitanje frekvencija je pitanje koje se rjesava na nivou drzave, kao i telekomunikacije, i tu entiteti nemaju ovlasti.

DANI: O kojem redu velicina se radi kad je o novcu rijec?

THELIN: Imamo nove, prilagodjene cijene, napravljene da olaksaju zivot privatnim stanicama. Moramo imati sistem koji je pravedan, koji uzima u obzir klimavo trziste kakvo je ovdasnje. Stranci nece nestati iz IMC-a, ali cemo promijeniti pozicije – sklonit cemo se sa vodecih polozaja i preuzeti savjetnicke funkcije da bi domaci radnici mogli voditi posao. Da bi se stvorilo nezavisno tijelo, moramo imati prihod koji se nece u potpunosti oslanjati na drzavni budzet, primjera radi. Te cijene su vazne za buducnost ove organizacije, za izgradnju drzavne organizacije koju gradimo ovdje. Sume o kojima govorim su prilicno skromne: prva stanica koja je dobila stalnu dozvolu placa 80 maraka mjesecno. Sto je veca snaga stanice, vece su i cijene.