Arhiva DANI 146
SEDMI DAN
|
POTVRDJENE SU DVA MJESECA STARE NAJAVE “Do tada povremene zalbe zapadnih zvanicnika na mudzahide, koji su, prema Dejtonskom sporazumu, trebali da napuste BiH krajem 1995. godine, dobile su karakter hitnosti nakon sto je krajem decembra otkriveno da je niz bivsih mudzahida iz Bosne povezano sa uhapsenim Ressamom”, objavio je Washington Post 11. marta. Agencija Sense je sutradan prenijela i tvrdnju da je americki drzavni sekretar Madeleine Albright, tokom razgovora u Sarajevu sa Alijom Izetbegovicem 8. marta, zahtjev za povratkom izbjeglica dopunila i "posebnim zahtjevom da se do kraja ispuni obaveza o uklanjanju iz zemlje svih stranih dobrovoljaca". Izetbegovicev kabinet nastoji da tumaci ovaj posljednji spor sa americkim diplomatama oko Bocinje iskljucivo kroz pitanje povratka, ali to vise nije ni jedini, ni glavni razlog. Americke diplomate su za Post potvrdile da su otkrica istrage u “slucaju Ressam” osnovni razlog zasto se sada pitanje Bocinje postavlja na tako visokom nivou i uz zahtjeve za hitno rjesavanje. Prva optuzba je adresirana na Izetbegovica licno. Zapadni zvanicnici tvrde da je upravo Izetbegovic dodijelio Bocinju kao nagradu islamskim dobrovoljcima za ratne uspjehe, sprecavajuci time povratak oko 10.000 Srba. Istovremeno se zale da mudzahedini ostaju u Bocinji zato sto to Izetbegovic zeli. U drugom slucaju, optuzbe za omogucavanje sklonista osumnjicenima za medjunarodni terorizam nisu adresirane na Izetbegovica licno, nego na federalne, kantonalne i opcinske vlasti u Sarajevu i Zenici. Osnovna nova informacija o bosanskoj vezi sa "slucajem Ressam" jeste podatak da je Karim Said Atmani, Ressamov cimer iz Montreala, nakon deportacije iz Kanade u Sarajevo, nastavio da zivi u Bosni sve do kraja decembra. Washington Post navodi i niz drugih primjera bivsih mudzahedina sa bosanskohercegovackim drzavljanstvom i pasosem koji su uhapseni pod razlicitim optuzbama u Kanadi, Jordanu i Turskoj. Dok americke diplomate iz Washingtona tvrde da ova zajednica u Bocinji predstavlja prijetnju, NATO generali na terenu u srednjoj Bosni, kao Michael Willcocks, koji je i sam dozivio prijetecu atmosferu u Bocinji, tvrde drugacije. Oni ne vide teroristicku prijetnju u stanovnicima ovog sela, niti dokaze za terorizam i indoktrinaciju stanovnistva. Zvanicnici NATO-saveza odbacuju tvrdnje da ne zele da djeluju protiv mudzahida u Bocinji, dijelom i stoga sto se plase odmazde. Dok diplomate u Washingtonu i NATO generali u Bosni i dalje zbunjuju javnost takvim potpuno oprecnim tumacenjem ovih "teroristickih veza", Izetbegovic moze da ostane miran. Ne dovodi se u pitanje njegova pozicija, kao mocnog vodje koji jedini moze da rijesi problem. Posljedice nece snositi Izetbegovic, nego gradjani – oni koji zele da putuju u inostranstvo i oni koji zele da se vrate svojim kucama. Esad HECIMOVIC |
Objavljeno u broju 146 DANA, 17. mart / ozujak 2000.
Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANA - Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.