Iza problematicnog plimnog vala u slivu Neretve ocitavaju se politicka previranja. U njima je lako prepoznati borbu za kontrolu najprofitabilnijih javnih poduzeca. U privatizaciji koja ceka Bosnu i Hercegovinu, utjecaj nad javnim poduzecima moze se pokazati najunosnijim poslom, koji donosi i vise nego ratno profiterstvo. Elektroprivreda je, stoga, u vrhu interesa partijskih mocnika dvije nacionalisticke stranke. Osjetio je to na svojoj kozi ne samo narod u dolini Neretve vec i onaj u dolini Rame

MALO DOGADJANJE NARODA U SELIMA OKOLICE
Mostara, potaknuto stetom koju je ne posredno prije Nove godine prouzrocio plimni val rijeke Neretve, proteklih je dana uzburkalo lokalne duhove. Za ove je dogadjaje znacajno da su manje-vise spontano organizirani u obje mostarske etnije, bosnjackoj i hrvatskoj. Prvo su se pobunili stanovnici nekih bosnjackih prigradskih sela, a onda i Hrvati iz Bakijinog Sela, naselja u Zapadnom Mostaru. Kako je steta nastala ispustanjem vodene mase iz hidroelektrane Jablanica bila zajednicka, zajednicki je i protest. I jedni i drugi traze smjenu celnih ljudi Hidroelektrane Jablanica, ali i prvih funkcionera sarajevske i mostarske Elektroprivrede.

I dok hercegovacki Bosnjaci klicu neka visi pedro Meho, Hrvati bi simultano rusili predsjednika Upravnog odbora Elektroprivrede Jerku Pavlicevica, ili mozda Dragana Metera, predsjednika HDZ-ove Mladezi, koji je prije dva mjeseca (dekretom Wolfganga Petritscha) smijenjen s mjesta gradonacelnika opcine Rama-Prozor, pa ipak i dalje upravlja golemim potencijalom jedne od najrentabilnijih hidroelektrana u Evropi - HE Rama. Iako su do sada vjerno sluzili vojno-politickom lobiju HDZ-a BiH, ova dvojica su, navodno, zasmetala nekim nevidljivim interesima jednog stranackog lobija.

Iza problematicnog plimnog vala u slivu Neretve, valjala su se, dakle, i neka politicka previranja - iza kojih je lako prepoznati borbu za kontrolu najprofitabilnijih javnih poduzeca. U privatizaciji koja ceka Bosnu i Hercegovinu, utjecaj nad javnim poduzecima moze se pokazati najunosnijim poslom, koji donosi i vise nego ratno profiterstvo.

Pobuna u dolini Rame
Osim opravdanih protesta u dolini Neretve, nedavno se dogodio jedan i u samom srcu Hidroelektrane Rama. Tamo je tridesetak zaposlenih zatrazilo smjenu rukovodstva, zbog lose poslovne i kadrovske politike koja cijeloj opcini nanosi veliku materijalnu stetu. U Rami se, naime, vec godinama ne izvrsavaju obveze Elektroprivrede HB (ranije Elektroprivrede BiH) za podrucja koja su direktno stradala izgradnjom hidroelektrane. Buduci da je rijec o milijunskim sredstvima, radnici HE Rama pribojavaju se da su ona zavrsila u privatnim dzepovima.

Zaposlenici HE Rama smatraju da elektroprivrede BiH i HB nisu izvrsile preuzete obaveze u izgradnji infrastrukturnih objekata, a narocito je problematicna prometna izoliranost Rame, koja je trebala biti rijesena izgradnjom strateske ceste Rama - Tomislav-Grad preko Zvirnjace u duzini od 26 kilometara.

Za gradnju ramskog puta bio je zainteresiran i pokojni predsjednik Hrvatske Franjo Tudjman, koji je na tom zadatku 1995. godine usmenim nalogom angazirao generala Milu Cuka, zapovjednika 1. gardijskog zdruga elitne gardijske jedinice HV-a, odgovorne iskljucivo njemu. Kako je Cuk rodjen u Rami, Tudjman je zaigrao na njegove zavicajne sentimente, kao i na poduzetnost koju je pokazao kod slicnih inicijativa u Hrvatskoj.

U Bjelovaru, gdje zivi vec dvadesetak godina i u kojem je do prije rata radio kao sofer, polovicom devedesetih zapoceo je gradnju nekoliko puteva. Niti jedan, doduse, nije dovrsen, a slicno se dogodilo i s cestom Rama - Tomislav-Grad.

Angazirajuci zapovjednika svoje privatne postrojbe, na infrastrukturnom projektu u susjednoj drzavi, Tudjman je tada pokazao uobicajenu bahatost prema formalnostima tipa "drzavna granica", "drzavni teritorij", "mijesanje u unutrasnje prilike druge drzave"… Ramskoj cesti je, dakle, u pocetku dan veliki znacaj. Za njenu gradnju iz fonda HB izdvojeno je 1,3 milijuna DEM. U raznim fazama njene gradnje, sudjelovalo je i privatno poduzece "Bozic" iz Citluka, iza kojeg stoji Stjepan Krasic, ministar prometa i veza u Hercegovacko-neretvanskoj zupaniji. No, vrlo brzo, manevri na pravcu Rama - Tomislav-Grad prerasli su u povlacenje gradjevinske opreme i prestanak svih radova. Do danas cesta je ostala nedovrsena, iako su potrosena sva sredstva izdvojena iz budzeta.

Gdje je milion maraka?
Prema procjenama nekih strucnjaka, gradnja jedne dionice puta nije mogla kostati vise od 300 tisuca DEM, sto znaci da je onaj preostali milijun zavrsio na nekom drugom mjestu. Revizija ovog cestovnog pothvata nikad nije napravljena, a zbog nedovrsenog posla, govori se, bio je nesretan samo jedini iskreni pokrovitelj hercegovacke cestogradnje - general Ljubo Cesic Rojs.

Bunt Ramljaka naizmjenicno su suzbijali Jerko Pavlicevic, predsjednik lokalnog HDZ-a, koji je za stranacku lojalnost nagradjen mjestom predsjednika Upravnog odbora Elektroprivrede HB, i Dragan Meter, tridesetjednogodisnji bivsi gradonacelnik Rame, ujedno i aktualni predsjednik HDZ-ove Mladezi. I jedan i drugi uzivaju pokroviteljstvo dojucer mocnog generala Cuka. Meteru je, koji je za vrijeme rata u BiH zavrsio agronomski fakultet u Osijeku, prvi ozbiljan posao u zivotu bio pozicija ramskog gradonacelnika. Kao i dobar dio HDZ-ovih "skojevaca", u politickoj komunikaciji Meter je pokazivao rutinsku bahatost i pravovjernost stranackim autoritetima.

Sa nepunih 30 godina, upravljao je ogromnim prirodnim resursima ramskog podrucja - od kojeg sve to vrijeme stanovnistvo nije imalo nikakve koristi. Nepregledne lokalne sume koje je prije rata unistavao "Sipad", nakon rata su raznosili razni hercegbosanski poduzetnici, s dozvolom ministra JP Sume Pere Markovica. U posljednjih pet godina posjeceno je skoro 50.000 metara kubicnih tehnickog i ogrjevnog drveta, uglavnom bespravno i ekoloski suicidalno. Novci zaradjeni u Hidroelektrani Rama raspodjeljivali su se u neprozirnim budzetskim stavkama vlade Herceg-Bosne.

Osim odanosti zajednickoj blagajni u Mostaru, Meter je za svog mandata u opcini Rama-Prozor pokazao i nekooperativnost u provodjenju Dejtonskog sporazuma. Zbog problema s povratkom Bosnjaka u Ramu, kao i zbog hegemonisticke politike skolstva na tom podrucju, Meter je smijenjen iz ureda Wolfganga Petritscha. No, on i dva mjeseca nakon te odluke i dalje kontrolira financijski promet u opcini, potpisuje naloge i drma Hidroelektranom. Njegovu bi funkciju, kako se govori, trebao formalno preuzeti dosadasnji nacelnik obrane u Rami, Jure Mestrovic. Time bi bio prekrsen jos jedan standard dogovoren s predstavnicima medjunarodne zajednice - da se na kljucna mjesta u lokalnoj upravi ne smiju postavljati osobe iz vojnosigurnosnog miljea. No, Jure Mestrovic je kadrovik vojno-politickog vrha HDZ-a, tocnije generala Mije Jelica (koji ce ovih dana postati predsjednikom Upravnog odbora Poste u Mostaru), i idealno se uklapa u sliku preuzimanja javnih poduzeca od strane jednog stranackog lobija. Nakon peticije zaposlenih u HE Rama, ocekuje se politicka cistka u tom poduzecu, po liniji kontrole nad svim javnim resursima s podrucja kojim upravlja HDZ BiH.