Nastavnici i studenti na univerzitetima i fakultetima u sva tri etnicka obrazovna dijela BiH ostali su bez besplatnog prikljucka na Internet preko BIHARNET-a, jer je slovenski TELEKOM sa 1. januarom prekinuo medjunarodnu vezu. Lokalna mreza se i dalje odrzava zahvaljujuci ugovorima sa PTT BiH koji jos nisu prekinuti, ali korisnici Interneta koji imaju pristup preko drugih providera vise ne mogu da pristupe BIHARNET-u. Studenti sada pisu politicarima, poput Bicakcica, moleci ih za potpis Zajednicke izjave sa Dodikovom vladom. Da li ce BIHARNET biti jos jedan od medjunarodnih projekata koji su unisteni opstrukcijom lokalnih vlasti?

ZBOG OPSTRUKCIJA LOKALNIH ENTITETSKIH VLADA
u Sarajevu i Banjoj Luci, sa prvim danom 2000. godine prekinut je jedan od rijetkih medjunarodnih projekata u BiH na kome su zajedno angazirani Sarajevo, zapadni i istocni Mostar, Banja Luka, Tuzla i Zenica. Medjunarodni i lokalni izvori upuceni u razloge suspendiranja projekta BIHARNET (Akademska i istrazivacka mreza Bosne i Hercegovine) objasnjavaju da su zvanicnici vlada u Sarajevu i Banjoj Luci sest mjeseci odbijali da potpisu predlozeni tekst Zajednicke izjave Vlade Federacije BiH i Vlade RS, "kojim je trazena zvanicna podrska projektu sa minimalnim obavezama u pogledu odgovornosti za sudbinu projekta".

Projekt BIHARNET omogucava povezivanje pet univerziteta iz BiH medjusobno i njihovu povezanost sa evropskom akademskom mrezom i Internetom. "Nakon sto su potrosli oko tri miliona maraka u ovaj projekt, zvanicnici Vlade Slovenije nisu zeljeli da ga dalje finansiraju bez podrske lokalnih vlasti u oba entiteta", objasnjava jedan strani izvor u Sarajevu, upucen u razloge suspendovanja projekta.

Cekajuci Zvanicnu izjavu
Koordinator projekta BIHARNET-a mr. Tomaz Seljak je krajem decembra prosle godine obavijestio vodece bosnjacke, srpske i hrvatske zvanicnike u Predsjednistvu i entitetskim vladama da je nakon vise mjeseci razgovora dobio samo - obecanja. "Ovakav neproduktivan pristup rjesavanju strateskih pitanja izgradnje komunikacijske i informacijske infrastrukture nauke i obrazovanja u BiH, te sadasnji potpuno neizvjestan status mreze BIHARNET u politici nadleznih organa vlasti u BiH, nazalost, onemogucava nam da preuzimamo bilo kakve nove obaveze povezane sa medjunarodnim linkom do evropske mreze TEN-155, koji predstavlja najznacajniji element mreze. Zbog toga BIHARNET mreza ostaje nakon 31. decembra 1999. godine bez navedene medjunarodne veze. Dosadasnji pokusaji diskvalifikacije projekta BIHARNET mreze sa strane nosioca zkonkurentnih' rjesenja i onih koji ih podrzavaju vode nas do razmisljanja da neki to jedva cekaju", napisao je koordinator projekta BIHARNET.

Tomaz Seljak nije protekle sedmice, zbog zimskog odmora, boravio u Sarajevu, tako da nije bilo moguce saznati da li su vladini zvanicnici u Sarajevu i Banjoj Luci reagovali na njegovo pismo. Uobicajena tvrdnja u univerzitetskim krugovima u Sarajevu jeste da Federalna vlada odbija da potpise izjavu zato sto ima "visak razumijevanja" za kampanju, koju, s nacionalnim kontekstom, vodi UTIC (Univerzitetski Teleinformaticki Centar Univerziteta u Sarajevu). Vlada u Banjoj Luci na slican nacin protezira Univerzitetski racunarski centar (URC) u Banjoj Luci, na kome su, navodno, zagovarali uspostavljanje zasebne Srpske akademske mreze (SARNET), nasuprot BIHARNET-u.

Kako dvije vlade nisu potpisale Zajednicku izjavu o prihvatanju BIHARNET-a, slovenske telekomunikacijske vlasti nisu mogle da dalje odrzavaju medjunarodni link za BIHARNET. "Sta to znaci za korisnike preko BIHARNET mreze dostupnih Internet servisa, molim vas da procijenite sami", zamolio je Tomaz Seljak politicare u Sarajevu i Banjoj Luci.

Nakon sto su prosle prve dvije sedmice bez pristupa Internetu preko BIHARNET-a, 104 nastavnika i studenta Masinskog fakulteta u Zenici potpisali su sredinom januara peticiju Edhemu Bicakcicu, premijeru Vlade Federacije BiH: "Postovani premijeru, molimo Vas da nam pomognete kako bismo rijesili problem pristupa Internetu preko BIHARNET akademske mreze BiH tako sto cete potpisati zajednicku izjavu o podrsci projektu BIHARNET."

Samir Lemes, asistent na Masinskom fakultetu u Zenici, objasnjava sta je sve prestalo da funkcionise sa prvim danom 2000. godine: "Masinski fakultet u Zenici je u posljednje dvije godine ulozio znatna sredstva i napore u izgradnji racunarske mreze Fakulteta. U nabavku opreme ulozili smo vise od 50.000 KM vlastitih sredstava, WUS Austrija nam je donirao opremu u vrijednosti od 10.000 KM, preko odobrenog medjunarodnog Phare projekta ocekujemo isporuku opreme u vrijednosti od 40.000 KM. Mjesecno placamo PTT oko 500 KM na ime zakupa iznajmljenih linija. Oko 60 racunara na Fakultetu je uvezano u racunarsku mrezu i preko nje na BIHARNET i Internet. Osposobljena su dva racunarska centra koji se koriste za nastavu i koje studenti mogu besplatno koristiti za izradu seminarskih radova, pripremanje ispita i pristup Internetu. Skoro svi nastavnici i saradnici u svom kabinetu imaju racunar sa stalnom vezom, a mogu da pristupaju mrezi i od kuce, putem modema. Formiran je Internet server kao jedan od prvih na Univerzitetu, a studenti i nastavnici imaju vlastite e-mail adrese. Odobren nam je medjunarodni Phare projekt zCentar za obrazovanje na daljinu' zajedno sa elektrotehnickim fakultetima iz Tuzle i Banje Luke."

Bez BIHARNET-ove veze sa Internetom opstala je jedino lokalna mreza, koja povezuje univerzitete i fakultete unutar BiH. Prema objasnjenju koje su iz Zenice uputili Bicakcicu, "alternativna rjesenja postoje, ali su toliko skupa da ih Masinski fakultet ne moze priustiti": "Veza koju smo imali preko BIHARNET-a bi nas kostala oko 6.500 maraka mjesecno ako bismo koristili usluge PTT-a, odnosno 2.500 KM mjesecno ako bismo koristili usluge UTIC-a (zakup iznajmljenih linija Zenica - Sarajevo i usluge UTIC-a). Studenti bi morali placati oko 50 KM mjesecno ono sto su do sada imali besplatno." Usluge BIHARNET-a osim ovog zenickog fakulteta koristi vise fakulteta u Sarajevu (PMF, Masinski fakultet, Filozofski fakultet, Pravni fakultet), te drugih univerziteta (Tuzla, Mostar, Bihac i Banja Luka) i nekoliko skola i biblioteka.

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu postoji Interlink centar kojeg je do Nove godine koristilo najmanje 60 studenata dnevno. Sa prekidom veze preko BIHARNET-a i ova "studentska" veza sa Internetom je prekinuta. "Ovaj kompjuterski centar je uspostavljen doniranjem opreme od strane austrijskog WUS-a u prostorijama koje je osigurao Rektorat Univerziteta u Sarajevu", objasnjava Edim Kuna, rukovodilac Odjela za informatiku Rektorata. Studentima se naplacuje jedna marka za rad na racunarima, sa vezom na Internet.

Iako je UTIC u sastavu Univerziteta u Sarajevu, tako da nema cak ni poseban pravni subjektivitet, ima poseban status kod vlasti u BiH. Ovoj organizacionoj jedinici univerziteta u glavnom gradu povjereno je da bude administrator Internet domena za cijelu drzavu. Oznaka .ba na kraju neke Internet adrese je neka vrsta medjunarodne registracije za BiH u svjetskoj Internet mrezi. Na svom web-siteu UTIC objasnjava da je projekt stvaranja ove ustanove zapoceo 1995. godine: "Nakon ostvarivanja svih tehnickih i administrativnih preduslova, 1996. godine nadlezno ministarstvo Republike BiH imenuje UTIC za obavljanje administracije drzavnog .ba domena. Nedugo nakon toga su RIP i InterNIC aktivirali .ba domen i time je nas drzavni domen poceo svoj zivot." Kao dokaz, na svom web-siteu UTIC je objavio Potvrdu o imenovanju UTIC-a kao administratora Internet domena BiH, koju je 15. aprila prosle godine potpisao zamjenik ministra civilnih poslova i komunikacija Vijeca ministara BiH. "Dana 30. maja 1996. godine, od strane Vlade BiH, za administratora Internet domena BiH imenovan je Univerzitetski teleinformaticki centar - UTIC. Tehnicki opremljen, strucno i kadrovski ekipiran, UTIC kvalitetno i profesionalno obavlja poslove administriranja .ba domena pune tri godine. Ovim se potvrdjuje uloga UTIC-a kao administratora Internet domena BiH", napisao je Nudzeim Recica.

Prema tvrdnjama posmatraca upucenih u borbu za BH-identitet na Internetu, upravo UTIC-ovo administriranje Internet domena predstavlja kljuc i za razumijevanje zasto su bosnjacki politicari uskratili podrsku BIHARNET-u. Upravo ova potvrda sluzi kao kljucni dokaz da je UTIC administrator drzavnog domena BiH, a ne BIHARNET. To je jedno od najcesce postavljanih pitanja administratorima na UTIC-u.

Rektor je zauzet stanovima
Cak je, prema ovim nesluzbenim objasnjenjima, premijer Bicakcic trazio od rektora Sarajevskog univerziteta dr. Nedzada Mulabegovica da mu objasni na ciju stranu da se postavi - UTIC-a ili BIHARNET-a. "Ali, rektor je previse zauzet pitanjem stanova da bi se bavio i Internetom", kazu posmatraci zbivanja na Univerzitetu u Sarajevu. U svom pismu rektorima univerziteta, okupljenim u Upravnom odboru BIHARNET-a, Strucni savjet BIHARNET Centra je krajem decembra 1999. objasnio da "problem administriranja adresom BiH na Internetu (kôd .ba) jos nije rijesen, iako je ugovorom o osnivanju BIHARNET-a predvidjeno da administrator .ba domena bude BIHARNET Centar. Jos uvijek domenom .ba upravlja UTIC Sarajevo kao organizacijska jedinica Univerziteta u Sarajevu. Napominjemo da je uobicajeno u svijetu da akademska i istrazivacka mreza upravlja drzavnim domenom, te ocekujemo da ovaj problem rijesite u skladu sa svjetskim normama. Ne postoji primjer u svijetu da drzavnim domenom upravlja neka organizacijska jedinica neke institucije, pa makar to bio i Univerzitet, a da ona nije ni pravna osoba. Ovaj problem potrebno je rijesiti kod nadleznog ministarstva ili Vijeca ministara BiH."

Medjunarodne organizacije koje pomazu razvoj racunarskih mreza polaze od toga da je upravo Internet stratesko podrucje razvoja obrazovanja i obrazovnih ustanova. U BiH, naravno, nije tako. Internet nije mogucnost strateskog razvoja kojeg podrzava drzava, nego mogucnost komercijalne zarade onih koji pruzaju usluge, pod zastitom drzavnog monopola. Prema objasnjenjima u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, uz medjunarodnu pomoc, u toku je priprema projekata univerzitetske mreze, pa cak i otvaranja 7.000 besplatnih mail accounta za studente. I ovi projekti se odvijaju mimo UTIC-a, iako je on sluzbeno u sastavu Univerziteta u Sarajevu. "Postujemo rad UTIC-a, ali mi moramo osigurati potrebu pristupa Internetu za studente kao krajnje korisnike", objasnjava Edim Kuna.

Izmedju pristalica UTIC-a i BIHARNET-a razmjenjuju se teske optuzbe. Prema kampanji diskvalifikacije BIHARNET-a, ovaj projekt "slovenska vlada nije donirala da bi pomogla razvoj bosanskohercegovackih univerziteta, nego da prisvoji administriranje nad Internet domenom BiH". Takvu optuzbu pristalice BIHARNET-a ocjenjuju kao "nacionalisticku besmislicu" koja skriva "zloupotrebe UTIC-a".

Prema objasnjenjima BIHARNET-a, za akademske i univerzitetske mreze postoji nekoliko kljucnih uslova kao sto su "da se mreza gradi prema evropskim standardima, da mreza bude neprofitabilna i da se ne moze koristiti u komercijalne svrhe ili biti dostupna komercijalnim organizacijama, te da se krajnjim korisnicima pristup BIHARNET mrezi i koristenje Internet servisa ne naplacuje". Niti UTIC, niti tzv. Kantonalni SOROS Internet cvorovi u Zenici i Mostaru, naprimjer, nisu mogli da nastave saradnju sa BIHARNET-om upravo stoga sto je njihova usluga komercijalizirana. Osim toga, pristalice BIHARNET-a optuzuju UTIC da je upotrebom u komercijalne svrhe zloupotrijebio link doniran od strane savezne vlade Austrije za - obrazovne svrhe na Sarajevskom univerzitetu.

Pokusaj da se na brojna nerazjasnjena pitanja o statusu i stavovima UTIC-a pronadje odgovor u njegovoj upravi, nije bio uspjesan. Sadasnji vrsilac duznosti direktora UTIC-a Vensada Okanovic nije bila na radnom mjestu zbog bolesti, a na pitanja postavljena putem e-maila nije odgovorila.

Ishod je poznat: nastavnici i studenti na univerzitetima i fakultetima, u sva tri etnicka obrazovna dijela BiH, ostali su bez besplatnog prikljucka na Internet preko BIHARNET-a, jer je slovenski TELEKOM sa 1. januarom prekinuo medjunarodnu vezu. Lokalna mreza se i dalje odrzava zahvaljujuci ugovorima sa PTT BiH, koji jos nisu prekinuti, ali korisnici Interneta koji imaju pristup preko drugih providera vise ne mogu da pristupe BIHARNET-u. Studenti sada pisu politicarima, poput Bicakcica, moleci ih za potpis Zajednicke izjave sa Dodikovom vladom.

Da li ce BIHARNET biti jos jedan od medjunarodnih projekata koji su unisteni opstrukcijom lokalnih vlasti? Da li se bosnjacki politicari mogu i dalje formalno zalagati za integraciju BiH, a zadrzavati u projektima koji su, poput UTIC-a, prije svega sarajevskog znacaja monopol na reprezentaciju cijele drzave BiH? Kako uvjeriti hrvatske i srpske obrazovne i druge ustanove i pojedince da treba da prihvate bosanski Internet domen (.ba) umjesto hrvatskog (.hr) ili jugoslavenskog (.yu) ako je to istovremeno i poziv da prihvate cinjenicu da je drzavni monopol dodijeljen jednoj organizacionoj jedinici Sarajevskog univerziteta nad kojom cak ni Rektorat nema nikakve ovlasti? Kako osigurati nuznu daljnju razvojnu pomoc za univerzitete, fakultete i skole u BiH ako se donacije za obrazovne svrhe koriste za komercijalnu namjenu?

U peticiji Bicakcicu, nastavnici i studenti Masinskog fakulteta u Zenici zakljucuju da "opstruiranje ovako vrijednog medjunarodnog projekta kao sto je BIHARNET - jedan od rijetkih projekata koji aktivno ukljucuje subjekte iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, moze donijeti samo stetu Univerzitetu i Bosni i Hercegovini".