DANI: Gospodine Bicakcicu, Vi ste vec drugu godinu zaredom veliki ekonomski optimista, a Vas optimizam redovno relativizira cak i gospodin Izetbegovic. U ovom casu zapadni analiticari predvidjaju da predstoji velika ekonomska kriza u BiH, Izetbegovic Vas kritizira zbog nedostatka strategije razvoja, a Vi ste i dalje optimista. Na cemu temeljite optimizam?

BICAKCIC: Ako promatrate rezultate ekonomskog razvoja Federacije BiH u 1999. godini, odnosno glavne ekonomske parametre, jasno je da smo ostvarili porast bruto nacionalnog proizvoda veci od 10 posto, u godini u kojoj smo mi, istina, ocekivali i nesto iznad ovoga, ali u kojoj nismo racunali sa ratom na Kosovu, koji je imao izuzetne ekonomske posljedice. Dakle, mozemo kazati da smo uspjesno zavrsili 1999. Ova su ostvarenja neupitna i ona svrstavaju BiH na drugo mjesto po visini rasta drustvenog proizvoda medju zemljama u tranziciji. Iznad nas je jedino Turkmenistan, ali to je zemlja koja ima svoje prirodne resurse na kojima je ostvarila porast od oko 15 posto, a iza nas su sve ostale zemlje u tranziciji. Rijec je o prostoru koji obuhvata kompletnu istocnu Evropu, bivsi Sovjetski savez i bivsu Jugoslaviju. U odnosu na razvojne projekcije od 1996, mi biljezimo kontinuirani trend rasta koji se planira i za 2000, a na osnovu ostvarenja iz 1999. Tu projekciju ce vam potvrditi i ekonomski eksperti: u Svjetskoj banci, Medjunarodnom monetarnom fondu, u USAID-u to smatraju realnom projekcijom, a ista je ocjena data i na sastanku na kome su bili strucnjaci sa fakulteta iz te oblasti i predstavnici Privredne komore. Sastanak je odrzan u Energoinvestu, a predsjednik Privredne komore, koji je ugledan ekonomista, slozio se da i Privredna komora smatra da je to realno. Na ekonomskom savjetu predsjednika Ganica, gdje su takodjer okupljeni ljudi od struke, receno je da je taj optimizam realan. Na kraju krajeva, dao sam prijedlog: neka neko drugi ponudi svoju verziju, pa da vidimo ciji su argumenti bolji. Ali zasto niko, bas niko, unutar Federacije ne ponudi svoju projekciju, da ih uporedimo i napravimo analizu? Sto se tice kritika predsjednika Izetbegovica, one su bile prosle godine, prvenstveno oko podataka o broju zaposlenih. Po toj smo osnovi izvrsili neke korekcije. Podaci o broju nezaposlenih koji se pojavljuju u Federalnom statistickom zavodu nisu relevantni, jer nisu temeljeni na stvarno utvrdjenim prijavama nezaposlenih osoba. Poceli smo raditi na ovoj oblasti unazad sest mjeseci i sa tih lista vec je skinuto 25.000 imena. Rezultat je cinjenica da je broj nezaposlenih na koncu godine manji od broja nezaposlenih u augustu. U ovom momentu taj posao jos nije zavrsen, i tek nakon prvog kvartala moci cemo sa sigurnoscu kazati koliko stvarno imamo nezaposlenih. Sto se tice broja zaposlenih, to je provjerljiv, siguran podatak, ali je veliki broj ljudi koji rade na crno i u toku je utvrdjivanje metodologije kako ce se sve to staviti u evidenciju.

DANI: Ima jedan podatak koji je lako provjerljiv i transparentan: USAID, odnosno americka vlada ukinuli su pomoc za privatizaciju, vrlo eksplicitno tu krivicu prebacivsi na Federalnu vladu i Federalnu agenciju za privatizaciju.

BICAKCIC: Ova pomoc je suspendirana, nije ukinuta. USAID je pruzio znacajnu pomoc Federalnoj vladi, Federalnoj agenciji i ostalim institucijama za proces privatizacije kroz edukaciju ljudi, kroz izgradnju kompletnog informacionog sistema koji je omogucio da krene proces privatizacije u Federaciji. Osposobili su komisiju za vrijednosne papire, registar vrijednosnih papira i stvorili preduslove da dodje i do berze vrijednosnih papira te preuzeli obavezu da ce za taj segment nastaviti pomoc, sto je ohrabrujuce za nas. Ocjena koja je data jeste sporost u brzini privatizacije i odnosi se prvenstveno na preduzeca koja su u nadleznosti Federalne agencije za privatizaciju. Dakle, na velike sisteme, velika preduzeca i javna preduzeca. Ja sam imao sastanak upravo sa predstavnicima tih preduzeca i poslije toga su mnoge stvari ozbiljnije krenule. Mi cemo preduzeti odgovarajuce mjere koje ce citav proces ubrzati. Ali svaki pocetak je tezak i potrebno je stvoriti vise preduslova. Zakonska regulativa postoji, ali oni koji treba da provedu privatizaciju, to su preduzeca koja moraju pripremiti programe i pocetne bilanse neozbiljno rade taj posao. To je i taj sastanak najtransparentnije pokazao.

DANI: O kojim je preduzecima rijec?

BICAKCIC: To je spisak od 47 velikih preduzeca. Sto se tice javnih preduzeca, oni su krenuli u pripreme i napreduju. U Posti je pocelo razdvajanje segmenta posta od segmenta telekomunikacija, vec od prvog januara vode se odvojena knjigovodstva, prvog jula ce se izvrsiti raspodjela imovine i zaposlenih, sto je jedan kompleksan i slozen posao koji se radi bez posebnog zakona, a to ce stvoriti uslove da se raspisu i tenderi prvenstveno za prodaju telekomunikacija, dok segment posta istovremeno mora ostati samoodrziv, jer ne ocekujemo da cemo tu naci bas puno musterija za ovaj javni servis. Oni svoju sansu moraju traziti u nekim drugim poslovima. U Elektroprivredi je u toku proces utvrdjivanja i procjene vrijednosti jer se radi o vrlo velikoj imovini. Nece se prihvacati knjigovodstvena vrijednost, nego referentna vrijednost i to od strane medjunarodne revizorske kuce. Oni imaju revizorski izvjestaj za proslu godinu, a vec razvijaju mogucnost uvodjenja konkurencije u segment proizvodnje i distribucije. Svjedoci ste tendera za 20 novih hidroelektrana i ucesca 32 firme, od Sjedinjenih Americkih Drzava do Malezije. Dakle, prisutna je konkurencija na tom polju, a i postojeci resursi bit ce ponudjeni za prodaju. Nije jos u dovoljnoj mjeri uredjeno uvezivanje u segmentu prenosa, odnosno, po Aneksu 9 Dejtonskog sporazuma, ostavljena je mogucnost da se i ti veliki prenosni dalekovodi uvezu u jednu korporaciju. Pripreme su u toku i vjerujem da ce doci na red. Dakle, u ta dva segmenta bile su ozbiljne pripreme i nisam nezadovoljan njima.

DANI: Vi ste i inace zadovoljni javnim preduzecima, prvenstveno Elektroprivredom i Postom...

BICAKCIC: To su javna preduzeca. A postoji sljedeca grupa velikih holding preduzeca - Energoinvest, Sipad, Unis, i mi smo kao vlada rekli gdje eventualno smatramo da se stvari trebaju posebno ubrzati, unutar Energoinvesta, BH gasa, u Energopetrolu, Air Bosni. Ocekujemo da strucnjaci Energoinvesta ponude program. Hoce li ici parcijalno ili ce nuditi kompletan holding, sta ce raditi sa imovinom koju imaju izvan BiH? Mi ne zelimo dezavuirati grupu eminentnih strucnjaka i kadrova koji vec postoje u ovom preduzecu. Slicno je i sa Unisom. Oni su se uglavnom opredijelili da idu segmentarno i mi cemo poseban interes pokazati samo u ovom momentu za Volkswagen Sarajevo i za namjensku industriju, s obzirom da je ovaj segment vec izdvojen i dat pod upravljanje Direkciji namjenske proizvodnje unutar Ministarstva odbrane, a tu se i nece vrsiti vecinska prodaja, nego samo manjinska. U Sipadu nismo pokazali poseban interes, a osobno smatram da prije svega nedostaje zakon o sumarstvu, koji treba da stvori osnov za privatizaciju u ovome sektoru. Strani investitori su pokazali interesovanje za kupovinu odredjenih kapaciteta, recimo pilana, ali svi se pitaju kako obezbijediti sirovinu na dugorocnoj osnovi. Na to pitanje treba odgovoriti zakon o sumarstvu ili zakon o koncesijama.

DANI: Jedna od osnovnih poluga vlasti na osnovu kojih ste i Vlada i Vi osobno, odnosno SDA, kontrolirali kompletnu Federaciju i crpili sredstva jesu upravo javna preduzeca. Stice se dojam da je i zbog toga prisutno kasnjenje u ovim procesima. Kako cete rijesiti taj problem? Odakle cete onda namicati novac dekretom kakav je izdat u slucaju pokrivanja duga Narodne banke?

BICAKCIC: To je tako nekorektno pitanje... Vi ste nekorektni. Niti ja licno, niti SDA nismo kontrolirali javna preduzeca niti bilo koja druga preduzeca izvan upravnog nadzora koji kao vlada imamo putem upravnih odbora i drugih tijela. Dakle, javna preduzeca djeluju u skladu sa zakonom, a sto se tice Poste i Elektroprivrede, medjunarodni revizori imenovani od Svjetske banke su prisutni u ovim preduzecima vec dvije godine, sto znaci da su poslovanja ovih preduzeca u cijelosti pod medjunarodnom supervizijom. Elektroprivreda ima i verificiran revizorski izvjestaj kao jedino preduzece unutar FBiH. To imaju jos odredjene banke, ali nijedno drugo preduzece. I Posta ce ove godine, ja se nadam, dobiti takav revizorski izvjestaj, jer mora svoje knjigovodstvo prilagoditi standardima kakvi postoje u Evropi. Tranzicija je ozbiljan posao, polazi od knjiga, od uredjivanja odnosa u knjigovodstvu, i niti zelimo, niti to radimo, niti koristimo ta preduzeca za namjene iz vaseg pitanja. Sto se tice pitanja likvidacije Narodne banke, ono je rijeseno u skladu sa federalnim zakonima i propisima. Dakle, mi kao vlada imamo mogucnosti da u cijelosti zahvatimo profit, recimo, PTT-a, jer je to preduzece koje posluje sa najvecim profitom, a nismo zahvatili nijedan dinar iz razloga sto smo definirali strategiju ulaganja u razvoj novih telekomunikacijskih tehnologija kako ne bi zaostali sa svijetom. Tu zadacu je PTT realizirala izgradnjom mobilne telefonije, koja pokriva 70 posto podrucja Federacije, i izgradnjom telefonskih prikljucaka i zemaljske mreze sa ciljem da vrlo brzo dostigne stopostotnu pokrivenost, odnosno da u svakoj kuci ima po jedan telefonski prikljucak. U Federaciji ima 360.000 telefonskih prikljucaka, sto je jedna impresivna cifra i mnogo veca nego sto je bila prije rata. Tu je i razvoj optickih kablova, nase Gorazde je u cijelosti optickim kablovima uvezano u sistem i kompletan profit je ulozen u razvoj tog bitnog sektora kako bi imali spremnu infrastrukturu za strane ulagace. Ta je politika dosljedno provodjena i ja se nadam da ce i revizorska kuca to u svom izvjestaju priznati, a to znaci da ce odgovarati za rezultate iz tog izvjestaja kod svakog stranog partnera koji eventualno zatrazi da provjeri te podatke. Likvidacija Narodne banke je za mene potpuno jasan i transparentan posao. Na koncu, na tom sporazumu je i potpis guvernera Centralne banke, koja je mogla da starta onog casa kada je okoncan proces likvidacije. Prosec je provodio gospodin Dudley, a po instrukcijama Predsjednistva BiH taj proces je trebalo zavrsiti na organiziran nacin. Zavrsen je tako da je dio profita preduzeca i dio budzetskih prihoda kantona i Federacije iskoristen za pokrivanje gubitka koji je po nalazima likvidatora zatecen.

DANI: Kada je gospodin Silajdzic predlagao da se privatizacija i restitucija rjesavaju na nivou drzave, dakle krovnim zakonima, bili ste izrazito protiv toga. Izgleda da se u medjuvremenu ispostavilo da je on ipak bio u pravu. Kako Vi sad gledate na taj problem?

BICAKCIC: Ne znam na osnovu cega vi tvrdite da sam ja bio protiv toga.

DANI: Na osnovu Vasih izjava iz tog perioda.

BICAKCIC: Ja sam bio protiv toga da cekam sa procesom privatizacije u Federaciji dok se ne donesu krovni zakoni, jer se krovni zakoni dugo nisu mogli ni donijeti. Mi nismo imali prostora da gubimo dalje vrijeme cekajuci krovne zakone. Oni su bili sa nase strane maksimalno podrzani od ideje do realizacije, i sva federalna ministarstva su u cijelosti participirala u tome. Dakle, to je sva istina. Istina nije da smo bili protiv toga, istina je da bismo mi zeljeli da imamo drzavni zakon u mnogim segmentima u kojima ga nemamo, ali zivot mora funkcionirati. Sta bi bilo da mi nismo nista uradili cekajuci ovaj zakon? Na kraju krajeva, mi smo odmah u cijelosti prilagodili svoje zakonodavstvo krovnom zakonu i nismo imali gotovo nikakvih posebnih teskoca, to je bio jedan amandman na kompletan paket privatizacijskih zakona unutar FBiH.

DANI: Sve cesce se upravo o Vama govori kao o novom Bosnjaku u Vijecu ministara, a iz neformalnih krugova se kao Vas nasljednik pominje Hasan Muratovic?

BICAKCIC: Meni ta funkcija nije ponudjena, ali ako mi bude ponudjena, mogao bih je prihvatiti.

DANI: U posljednje vrijeme Vas napadaju sa svih strana, no cini se da najjaci ataci stizu iz Islamske zajednice, koja je vrlo eksplicitna u odnosu prema Vama, pa tek onda prema Vladi, kada kritizira zakon o restituciji. I reisul-ulema Mustafa ef. Ceric je u vise svojih istupa bio vrlo jasan adresirajuci primjedbe na Vas.

BICAKCIC: Islamska zajednica ima pune ingerencije da u cijelosti zastiti vakufsku imovinu i oni su i pozvani da protumace kako to na najbolji moguci nacin uraditi. Sto se tice zakona o restituciji, ja bih vas podsjetio na historijat zakona: to je zakon koji je dosta tesko donijeti s obzirom da ce uvijek biti veliki broj ljudi koji nece biti zadovoljni sa njegovim rjesenjima i Vlada je trazila najbolje prijedloge kako da se rijesi ovo pitanje. Mogu kazati da i zadnji prijedlog koji je dosao nije najbolji prijedlog i da kritiku Islamske zajednice shvatamo vrlo ozbiljno i da cemo prije svega nastojati da zastitimo imovinu vakufa, jer je ona temeljena na volji onih koji su zavjetovali svoju imovinu za namjere koje su vrlo precizno odredjene. Mi cemo tu usaglasiti svoje stavove, ali cemo isto tako usaglasiti stavove po pitanju imovine vjerskih zajednica kojima treba vratiti dio ekonomske moci koja im je oduzeta u prethodnom sistemu.

DANI: Na Vas se ljute i penzioneri. Krajem prosle godine obecali ste im isplatu dvije penzije - po Vasem objasnjenju, ispostavilo se da je u pitanju nesporazum. Penzioneri su ocekivali dug, vi ste govorili o dinamici isplate. No, i dalje dugujete penzionerima pet penzija. Kako rijesiti ovaj problem?

BICAKCIC: Kad bih ja dugovao penzionerima jedan dinar, ja bih odmah napustio ovo mjesto. Kada bi premijer isplacivao penzije, one bi bile isplacivane svakog prvog i za svaki mjesec. U periodu kad je premijer Bicakcic bio, od 1. januara 1997. godine, isplacene su sve penzije za z97. i z98, a za '99. slijedi isplata augustovske penzije, i sve ce biti isplacene. Nece biti ni jedna preskocena. Kako brzo konsolidirati fond PIO i osposobiti ga za ove namjene, Vlada je razmatrala u vise navrata i dala neka vrlo precizna rjesenja. Precizno su definirani i nosioci aktivnosti i odgovorni ljudi i odgovorna ministarstva. Sve sto je do premijera Bicakcica je vrlo jasno i transparentno. Mi jesmo u septembru proveli nesto rigorozniju kontrolu i naplatu penzionih doprinosa i to ce se nastaviti i u januaru mjesecu u ovom kapacitetu, ovog puta prvenstveno prema preduzecima koja nalaze nacine da isplacuju plate, a zaboravljaju obavezu prema fondu PIO. Pitajte direktore pa cete vidjeti da mnogi smatraju da to ne trebaju ni placati i da su im doprinosi veliki: to je jedna stalna borba u kojoj ja nastojim da dam svoj doprinos koristeci sve resurse koji postoje u Vladi.

DANI: Stice se dojam da Vas je u nekoliko navrata gospodin Dodik navukao na tanak led. Morali ste demantirati dogovor o kompenzaciji stanova, od kojeg se ogradila i SDA, u Republici Srpskoj se ne sprovode zakoni o ujednacavanju poreza i sad je RS oaza za svercere, a nedavno ste ga podrzali i u raspravi sa Nezavisnom komisijom za medije.

BICAKCIC: Ja imam vrlo dobru saradnju sa Milom Dodikom i Vladom RS i ja nisam morao nista demantirati sto se tice stambene politike, nego sam samo ispravio krivi navod nekih novinara koji su izmislili tu stvar, a sto je poslije dobilo medijsku multiplikaciju. Ovdje koristim priliku da ponovim da niti na sastanku niti na pres-konferenciji koja je bila poslije sastanka nije bilo ni rijeci o tom pitanju.

DANI: Zasto se onda SDA ogradjivala?

BICAKCIC: To pitajte SDA. To stvarno pitajte SDA, nisu me pitali, pa su pozurili da se ograde.

DANI: Jeste li ih Vi pitali? Ako se ne varam, Vi ste potpredsjednik te stranke.

BICAKCIC: Pitao sam. Oni su se pozvali na novinare. Nekad ljudi misle da je sve tacno sta pise u novinama. Ja znam samo da je tacna predzadnja strana u dnevnim listovima. Bilo je jos neko pitanje…

DANI: Podrska Dodiku za...

BICAKCIC: Mislim da postoji dosta prostora gdje treba unaprijediti saradnju sa Republikom Srpskom. U ovom momentu krucijalna je stvar da oni nisu harmonizirali poresku politiku, sto su se obavezali, sto su potpisali, i mi smo o tome obavijestili i MMF i Svjetsku banku i Visokog predstavnika i zatrazili da nam oni pomognu da se te stvari tamo urede. Mogu kazati da smo vrlo usaglaseno dobili podrsku OHR-a da produzi vaznost prelevmana i ostalih carinskih dazbina nakon sto su istekle 31. decembra, i da smo tu ostvarili jedan dobar vid saradnje. A sto se tice pitanja povratka, evo smo svjedoci da se i Kopaci, kao jedna teska tacka, ipak realiziraju i da je saradnja dvije vlade potrebna, i moze pomoci rjesenju, i treba je njegovati i unapredjivati.

DANI: Zajedno ste jaci, barem kada je o IMC-u rijec?

BICAKCIC: Apsolutno se slazem sa premijerom Dodikom da drzavne resurse, ako ih ne moze naplatiti Vijece ministara, entiteti mogu i treba da naplate u cijelosti. Frekvencija je naplata izlazne snage, naplata taksi, a IMC je prvi slucaj da jedna medjunarodna organizacija koristi nase bosanske pare za svoje funkcioniranje. Do sada smo obicno dobivali pomoc, a ovi trose nase prihode. U tom segmentu se ne slazem sa konceptom IMC-a, ali to nimalo ne derogira njihovu veliku vaznost i obavezu da u sferi uredjivacke politike rade posao koji rade. Ali neka to rade sa parama koje nisu prihod drzave BiH.

DANI: Federalna vlada je autor i, najblaze receno, skandaloznog zakona o kleveti i uvredi.

BICAKCIC: Tacno je da je Vlada poslala na parlamentarnu proceduru zakon o kleveti i uvredi. To je zakon koji nadomjesta zakon o tzv. verbalnom deliktu, i nas napadaju uglavnom oni koji su podrzavali zakonodavstvo koje je za ovaj delikt propisivalo kazne od jedne do 15 godina zatvora i koji su u sudnicama aplaudirali prilikom izricanja tih presuda. Treba ih samo podsjetiti sa koliko su se zara u to vrijeme borili za ukidanje ovakvog sankcioniranja. Sto se tice ovog zakona, ja bih vas podsjetio na cinjenicu da je on podrzan od strane OSCE-a i OHR-a. Nivo kazne se normalno moze i preispitati i postaviti. Licno smatram da se mogu naci i bolja rjesenja za definiciju sta je sta. U tom segmentu zaduzeno je Ministarstvo pravosudja da usaglasi u cijelosti sa OHR-om ponudjena rjesenja i da zavrsi zakonsku proceduru.

DANI: Sta mislite o SDP-u? Gospodin Izetbegovic kaze da je to jedna bezbojna partija. No, vidjeli ste sta se dogodilo u Hrvatskoj i osobno mislim da SDA tu cinjenicu nikako ne moze ignorirati.

BICAKCIC: Dva ste mi pitanja postavili pa cu vam dati dva odgovora. Tacno je da ce postojati odredjena influacija izbora u Hrvatskoj na izbore u BiH i to je nesporna cinjenica. Medjutim, postoje i razlike izmedju Hrvatske i BiH. Hrvatska je konstituirana nacionalna drzava, BiH je drzava koja svoju konstituciju gradi shodno Dejtonskom mirovnom sporazumu i ona je multinacionalna drzava. To su dvije vrlo bitne odrednice koje treba uvaziti kao fakat. U Hrvatskoj je postojala vladajuca nacionalna stranka i dvije koalicije opozicionih partija. Za ove izbore je sasvim drugaciji milje u BiH. Nema koalicije opozicionih partija, a imate i ovaj segment politickog miljea koji postoji oko partija koje ovdje nastupaju. Dakle, odredjena influacija ce postojati, ali nece dati krila SDP-u koliko to oni ocekuju. To je moja procjena. Naravno, svako ima pravo da ocekuje sve sto smatra da mu moze koristiti. A sta mislim o SDP-u? SDP BiH mislim da mora biti demokratska partija.

DANI: Hocete reci da to u ovom casu nije?

BICAKCIC: Nazalost, nije, jer da je demokratska partija, objedinio bi sve snage socijaldemokratije sa prostora BiH.

DANI: A koliko je tek SDA demokratska?

BICAKCIC: Ja mislim da je u ovom momentu strateska prednost Stranke demokratske akcije nad ostalim partijama sto nudimo i vise demokratije i vise trzisne ekonomije od ostalih i da ce nam to omoguciti da budemo partija koja ce na lokalnim izborima biti najjaca stranka na skoro svim opcinama.

DANI: Vidjet cemo.

BICAKCIC: Kad sam rekao najjaca, mislim najjaca stranka, ne ona preko 50 posto, posto ce biti podjela tih glasova.