"Cim dodje do topljenja snijega i povecanja cirkulacije podzemnih voda, ponovo ce se pokrenuti citava masa na Lapisnici." Ovo je upozorenje Zavoda za geotehniku i fundiranje upuceno entitetskim institucijama vlasti. I uprkos opseznom izvjestaju Zavoda koji govori o mogucim posljedicama, interes vlasti je izostao: u Sarajevskom kantonu na sav glas govore o besparici, a "paljanski strucnjaci su zakljucili kako vece opasnosti nema". Lapisnica i dalje klizi. Trenutne dimenzije klizista su: sirina 230 i duzina 200 metara. Prijeti li Carsiji i Darivi katastrofa?

NA MAGISTRALNOM PUTU SARAJEVO – PALE,
iza kamenoloma Lapisnica, formirano je kliziste: sirine 230 i duzine 200 metara! Kad su se na tom dijelu puta, koji je prakticno vertikalno potonuo, nedavno dogodile dvije teske saobracajne nesrece, na relaciji Pale - Sarajevo pocelo se razgovarati o problemu klizista. Zbog miliona maraka koji su potrebni za sanaciju jos se uvijek precizno ne zna ko zapravo treba rjesavati ovaj problem: Federacija ili Republika Srpska. Zasada se pouzdano zna da je uzrok klizista u Republici Srpskoj, a moguce posljedice u Federaciji, te da se i dalje sjedi, uglavnom, skrstenih ruku.

Iako sanacija klizista kosta oko pet miliona maraka, na koncu price, kazu upuceni, sredstva ce, ipak, morati izdvojiti Federacija, odnosno Kanton Sarajevo. U protivnom, napominju strucnjaci, Bascarsija i Dariva bi mogle dozivjeti slicnu tragediju jednog talijanskog gradica koja se dogodila 1963. Tada se, usljed klizista brda, malo jezero prelilo preko brane Vaiont i preplavilo obliznja naselja. Za tren oka nestale su kuce, a preko 1.000 ljudi izgubilo je zivote. Istina, Miljacka nije kapaciteta kao talijansko jezero, ali se, tvrde strucnjaci, treba sjetiti klizista i velikih voda u Sarajevu zbog kojih je nekada davno srusena Sehercehajina cuprija. Slicna opasnost prijeti i sada.

Zvanican kontakt sa organima Republike Srpske oko problema Lapisnice je ostvaren. No, konkretnih rezultata jos uvijek nema jer, kako Dani saznaju, federalci racunaju da se kataklizma, u pravom smislu te rijeci, Starom Gradu ne moze desiti. A Republika Srpska posljedice izazvane klizistem iskljucivo vidi u svojoj odsjecenosti od magistralnog puta za Sarajevo. Dovoljno da budu nezainteresirani za sanaciju klizista: ionako put iz RS-a u Sarajevo vodi i preko Trebevica. No, stvar je u federalnom dijelu krajnje ozbiljna: prema posljednjim informacijama, kliziste se i dalje siri, a korito Miljacke polako zatrpava. To su, nazalost, ozbiljno shvatili samo strucnjaci Instituta za geotehniku i fundiranje: direktor Instituta Alija Demirovic (dipl. ing. gradj.) prof. Dzevad Sarac (dipl. ing. gradj.) i prof. dr. Ljubomir Rokic (dipl. ing. geologije). Zato su pomenuti strucnjaci bez drzavne inicijative obisli krizni teren, sacinili obiman izvjestaj i 23. 11. 1999. proslijedili ga ljudima koji bi konacno morali shvatiti da cemo na kraju price sami morati rijesiti problem klizista: predsjedniku Kantona Mustafi Mujezinovicu, premijeru Vlade Kantona Berizu Belkicu i ministru kantonalnog prostornog i komunalnog uredjenja Munibu Buljini.

Blokiran saobracaj
Prije deset dana u Lukavici je i odrzan sastanak na temu problema Lapisnice, kojem su prisustvovali zamjenik Ministarstva za promet i komunikacije Zahid Pita i ministar civilnih poslova Marko Asanin. Kakav je ishod sastanka? "Prema mojim saznanjima, strucnjaci sa Pala su nedavno izasli na teren i obavijestili nas da kliziste Lapisnice nije tako zabrinjavajuce. Medjutim, ono sto sam ja procitao iz izvjestaja naseg instituta, meni kao laiku izgleda alarmantno. Takodjer sam dobio informaciju da su vlasti iz Republike Srpske zainteresirane da rade samo na popravci puta. Dakle, nema ni rijeci o sanaciji odrona. Inace, sanacija bi, prema nekim procjenama, kostala oko pet miliona maraka. Moram biti iskren i priznati da to nas budzet sada ne moze izdvojiti. Situacija je ozbiljna i o tome sam upoznao Vladu Kantona, a kontaktirali smo i OHR", kaze Beriz Belkic.

Ekipa Dana je obisla visokorizicno podrucje Lapisnice. Mjesto izgleda kao poslije velike elementarne nepogode. Strucnjaci Instituta za geotehniku i fundiranje su priznali da su jos jedino novinari ovaj problem shvatili ozbiljno i na pocetku razgovora nas ljubazno zamolili da upozorimo gradjane: "Zbog vlastite sigurnosti nemojte pokusavati proci tu dionicu puta. Postoji uska trasa za prolaz, ali je to podrucje vrlo rizicno!"

A cijeli problem klizista Lapisnice, prema rijecima strucnjaka Instituta, prouzrokovao je jedan privatnik iz Republike Srpske koji je na sadasnjem podrucju klizista "nelegalno" i nekontrolisano deponovao zemljani materijal za gradnju druge "Arizone", tj. trgovina i parkinga. Kako je ta padina bila u "granicnom stanju ravnoteze", dodatnim opterecenjem zemljanog materijala doslo je do nestabilnosti padine. I: "Deponija je zatvorila padinu i sprijecila normalan protok voda u rijeku Miljacku. Voda nije mogla normalno proticati i donji dio deponije dosao je pod opterecenje. Dakle, imamo dupli stetni efekat: opterecenje i prekrivanje padine nepropusnim zemljanim materijalom. Klizanjem je zahvacen nasip koji je formiran neposredno uz sami put, tako da je vrlo burnim procesom zahvacena ne samo deponija materijala vec i koluvijalni i osulinski materijal koji se nalazi neposredno ispod deponije. Na osnovu uocenih deformacija na terenu moze se pretpostaviti da klizna ravan izbija u zoni izmedju sredine pokrenute padine i obale Miljacke. Na ovo upucuje drvece koje je pod teretom pokrenute mase nageto u pravcu Miljacke. Kliznim procesom ogoljena je prirodna padina, a putna konstrukcija je potpuno unistena", kaze prof. Josip Langof.

Katastrofalan talas? Profesor Langof se inace zadnjih dana, takodjer samoinicijativno, bavio analizom problema Lapisnice. U njegovoj kratkoj analizi se navodi mogucnost da ce materijal i dalje kliziti. I ukoliko se u dogledno vrijeme ne izvrsi sanacija Lapisnice, u Miljacki ce se napraviti prirodna brana, koja bi, cak, mogla i akumulirati vodu. "A u slucaju da padavine budu obimnije, voda bi mogla probiti branu i bio bi to katastrofalan talas. Istina, velike padavine se desavaju rijetko, ali sta se u zadnje vrijeme desava u svijetu, nista nije iskljuceno. Sjetimo se Sehercehajine cuprije", kaze prof. Langof.

Bilo kako bilo, problem iz dana u dan poprima sve sire razmjere. Strucnjaci sarajevskog Instituta jos uvijek ne znaju kakva je situacija u samom koritu rijeke Miljacke jer je prilaz koritu miniran. No, zbog neophodnosti kontrolisanja dotoka vode i snimanja cjelokupne situacije na terenu, SFOR je ponudio svoje helikoptere. Ali? "Da bismo mi radili na podrucju Lapisnice, moramo imati dozvolu RS-a i, naravno, pare. Nemamo ni jedno ni drugo. Ovo bi trebao biti zajednicki problem i morao bi se rijesiti zajednicki. Vrlo je tesko sada govoriti ko sta treba uraditi. Problem je sto nemamo institucije na nivou drzave. Dakle, nemamo instituciju koja bi vodila brigu o problemima putnih pravaca. Da postoji takva institucija, nista ne bi zavisilo od volje entitetskih vlasti. Ovako, bojim se da ce nasa vlast morati, kao i mnoge druge stvari, rjesavati uz pomoc medjunarodne zajednice", objasnjava Alija Demirovic, direktor Instituta za geotehniku i fundiranje.

Strucnjaci iz ovog instituta narocito isticu da ce se topljenjem snijega i povecanjem cirkulacije podzemnih voda u narednom periodu ubrzati pokretanje citave mase. A sanacija klizista i ponovno provodjenje trase puta predstavlja izuzetno slozen i skup zahvat, kojem treba da prethode obimni geolosko-geotehnicki istrazni radovi. Istrazni radovi se moraju provesti u fazama. I od ovih slozenih i skupih radova bjeze svi. A katastrofa je sve bliza. Sto se tice strucnjaka Instituta za geotehniku i fundiranje, oni vec sada znaju koje bi metode sanacije primijenili i kazu: "Za nas je najjednostavnija metoda da napravimo tunel u nepokretnom dijelu padine, a nakon sto izvrsimo kompletnu stabilizaciju padine, dakle da udjemo u brdsku masu i napravimo tunel od 500-600 metara. Takodjer, u opciji je i gradnja mostovske konstrukcije." No, ceka se dogovor izmedju Pala i Sarajeva. I sredstva, naravno.

120 klizista u Kantonu
Inace, prije godinu dana, strucnjaci Instituta za geotehniku i fundiranje izradili su studiju o klizistima u Kantonu. Prema podacima koje su sakupili i koje su razvrstali po kategorijama i hitnosti sanacije, pored Lapisnice tu je i krizno kliziste Kromolj kao i kliziste pored saobracajnice u Vogosci. I za sanaciju toga, treba li napominjati, zasada nema para. Prema procjenama strucnjaka, zadnjih godinu dana broj klizista u Kantonu Sarajevo povecan je za cak 60 odsto. Trenutno ih je 120! Na pitanje sto je uticalo na to, iz Instituta odgovaraju: ljudski faktor, odnosno radovi bez projektne dokumentacije. "Zar mislite da bi se slucaj na Lapisnici desio da je taj gospodin koji je namjeravo gradnju 'Arizone' zatrazio dozvolu od institucija nadleznih za to? Jer sve institucije koje izdaju dozvole za tako nesto moraju znati da su bh. padine nestabilne. Ovo se nije smjelo desiti", apelira prof Langof.

I za kraj, iz Instituta za geotehniku i fundiranje isticu: "Mi smo preduzeli sve neophodne mjere da kliziste Lapisnica u potpunosti osiguramo od eventualnih saobracajnih nesreca. Medjutim, gradjani su prije nekoliko dana na tom lokalitetu dozivjeli nesrecu jer su pokusali zaobici fizicke prepreke. Sve sto smo u Institutu do sada uradili bila je dobra volja. Inace, kada se desi ovakav slucaj, Institut za geotehniku i fundiranje je jedina nadlezna institucija za to u Kantonu. Ali, napominjem, nas treba da angazira Vlada. Kako ce se sve ovo zavrsiti, zasada niko ne zna reci."