Arhiva DANI 127
OD CARSIJE DO DISTRIKTA
Na neki cudan nacin cini se da pojave memoranduma Bosni najavljuju probleme. Taman sto je onaj SANU-ov postao opcim mjestom u prici o borbi za tlo, izgleda da se pojavio novi: SDA-HDZ o podjeli Travnika. Ili kako se to u novogovoru kaze: preustroju carsije u grad od sest opcina. Treba li dodati, na nacionalnom principu |
Pise: Vildana SELIMBEGOVIC |
| ADNAN TERZIC, VICEGUVERNER
SB KANTONA
|
|
KAD UDJES U TRAVNIK, CUJES TOPOT KONJSKIH A racun za benzin? Da ne bi polemika, gluho bilo, prosla bez prizivanja blize nam historije, tek podsjecanja radi: pokojni Mate Boban na vrhuncu svoje moci Travniku je bio namijenio sjediste nadbiskupije, a jos je ranije poznati demograf Ante Valenta iscrtao svoje prijedloge humanog preseljenja. Muslimani Travnika (ovo se odnosi na period kada su samo kod Tunje Filipovica obitavali Bosnjaci) jedno su vrijeme koketirali sa hrvatskom zajednicom Herceg-Bosna, a onda se iz petnih zila upeli da dokazu kako su prozreli HDZ namjere pa otisli u drugu krajnost - ugostivsi, kako se to danas moderno kaze, naturalizirane Bosnjake. Abu Hamza je bio i varen i pecen nasred srede travnicke carsije u isto vrijeme kada su za njim raspisivane raznorazne tjeralice. No, kako Dayton nema alternative, a i Vasingtonski se sporazum nakon Mostara odmah dohvatio Travnika, nije bilo druge no drzat' se Federacije. E, u tom grmu i lezi zec: HDZ i SDA su u medjuvremenu dokazali i u praksi pokazali hiljadu nacina na koje se moze izvrdati dogovor, sporazum ili bilo sto trece sto podrazumijeva medjusobnu suradnju. Tu se negdje SDA dosjetila: sto bi od gotovog pravili veresiju i poluprimitivne kadrove zamijenili jacom, skolovanijom i suptilnijom ekipom koja je u posljednjih godinu dana na djelu pokazala svoju spremnost da grad, odnosno carsiju blago pocne cistiti od upadljivih ekstremista koji su javno prijetili, maltretirali i terorizirali Hrvate. Nije, naravno, do ovog casa razotkriven niti kaznjen nijedan pocinilac gnusnih ubojstava Hrvata na ovom prostoru, a kamoli neko od njihovih nalogodavaca. Ali, vrata vlasti su odskrinuta predstavnicima HDZ-a, i mada je sasvim dovoljno otvoriti ured Marinka Matosevica, predsjedavatelja Opcinskog vijeca Travnik, i shvatiti da u njemu sjedi predstavnik manjinskog naroda i da je tu po sili medjunarodne zajednice, nacelniku Opcine Besimu Halilovicu niko ne moze osporiti cinjenicu da je ne samo Matosevic usao u Opcinu vec je - cime se Halilovic voli pohvaliti - HDZ uselio u prostorije u centru grada. Odmah do nekadasnjeg zatvora. Sto se Matosevica tice, u kancelariji, najmanje dva i po puta manjoj od nacelnikove i duplo vise puta skromnijoj, ima telefon koji koriste jos tri ureda?! A pokazuje i racun za benzin koji svako malo mora uredno pravdati - sve zbog racionalizacije sredstava i valjanog trosenja novca poreskih obveznika. Da se ne lazemo, nije nacelnik takva cicija kada su Bosnjaci u pitanju, no pravila sluzbe su na Halilovicevoj strani. Uostalom, zar nije SDA povela kampanju borbe protiv korupcije i za ciste racune? Elem, Matosevic kaze: "Kad je rijec o preustroju opcine Travnik, to je ustavno pravo jednog naroda. Moram dobro razluciti i kazati, ovo nije podjela Travnika. Sto bih ja dijelio nesto sto je i moje, odnosno svih gradjana koji zive u opcini Travnik. Moramo pronaci formulu, rjesenje, prije svega ako su u pitanju ljudska prava svakog gradjanina, gospodarstvo, skolstvo, kultura itd. Puno bitnih stvari ima za zivot svih gradjana koji zive na prostoru opcine Travnik. Ja sada ne bih o detaljima, ali mogu kazati da ima nekih preporuka OHR-a glede preustroja opcina. Nije sad bitno koja opcina, koja zupanija, ali prijedlozi oko preustroja od OHR-a postoje." O povratku Hrvata u Travnik ne zeli puno diskutirati, ali zato potencira njihova prava, omalovazavanje i postavlja pitanje ucesca Hrvata u upravnim odborima preduzeca, lokalnim medijima koje optuzuje za pristrasan odnos i priznaje da se sa nacelnikom Halilovicem redovno dopisuje iako su njihovi uredi udaljeni jedva nekoliko metara. U pismu koje ovih dana priprema, oponira nacelnikovom izvjescu o broju zaposlenih u samoj Opcini: umjesto 117 uposlenih, od kojih je Bosnjaka izmedju 57 i 67 posto, koliko i pise u nacelnikovom ovjerenom izvjestaju, Matosevic tvrdi da u Opcini radi 157 zaposlenih i od toga su 104 Bosnjaka?! U potrazi za Mujom Je li sija ili je vrat, jesu li principi mostarski ili je recept preslikan, tek, o istragama povodom teroriziranja Hrvata u Travniku nacelnik ne moze govoriti jer policija nije u njegovoj, vec u kantonalnoj nadleznosti. Halilovic cak pouzdano zna da nije rijec o organiziranom terorizmu i kompletan problem povratka u Travnik gleda na tehnickoj razini: "Do danas se vratilo oko 5.000 raseljenih Hrvata. Ali nemamo smjestaja, stanova, kuca u koje bi se mogli smjestiti mjestani. Naime, kroz Travnik je tokom rata proslo preko 200.000 izbjeglica, od kojih se 10.000 i danas nalazi ovdje. Oni su, nazalost, zauzeli kuce i stanove onih Hrvata koji su '93. napustili grad i naravno da mi sada u normalnom upravnom postupku primamo sve zahtjeve, obradjujemo ih i pokusavamo ih realizirati. Meni je potpuno jasno da su ljudi nestrpljivi. Dolaze, vide svoju imovinu, nemaju priliku da koriste svoju imovinu, da je vrate u posjed, ali mislim da smo u Travniku napravili daleko najveci posao." Opcina je, prica nacelnik, jos prosle godine dopustila otvaranje Katolickog skolskog centra, koji danas radi punim kapacitetom, po vlastitom programu. Odbija sve optuzbe da bilo koga preferira u procesu prodaje opcinskog zemljista i kaze: "Naravno da smo iskoristili zakonsko pravo da neke od poslovnih prostora prodajemo putem tendera. To su prostori, sto ja imam obicaj kazati, gdje me noge same nose, recimo Getaldus - koristi ga Nihad Lendo zadnjih 35 godina. Ili, Boro Petric ima RTV servis i Boro ce ici u jednakim okolnostima kao i Nihad Lendo, jer tamo mi popravljamo svoje televizore. Hamdo brico ce ostati u tom poslovnom prostoru zato sto se mi sisamo kod njega. Dakle, mi smo iskoristili to pravo za neke djelatnosti za koje ne zelimo da se promijene i apsolutno bez obzira na nacionalnost." Haliloviceva prica prija nesumnjivo i medjunarodnim predstavnicima, no rezultati su ono sto ama bas sve zanima. I poziciju i opoziciju, i Bosnjake i Hrvate u Travniku, barem onoliko koliko i one sto su sebi priskrbili prava da budu "ja, narod". A kad smo vec kod opozicije, u sluzbenim prostorijama SDP-a u Travniku tvrde da imaju Sporazum, na koji se Markovic poziva, ali ga jos uvijek traze po selima i kucama svojih odbornika - ostao je kod izvjesnog Muje. Sto se Travnicana tice, jedan detalj iz nedavne proslosti mozda najbolje ilustrira koliko im je uistinu dosta medjunarodnih SDA-HDZ rasprava o njihovoj sudbini: 20. oktobra, na dan oslobodjenja Travnika od fasista u Drugom svjetskom ratu, organizirali su setnju, polozili cvijece na spomen-obiljezje Josipu Mazaru Sosi, jednom od rijetkih koje je prezivjelo demokratsko ustrojstvo, posjetili grob svoga majora Petrovica, koji je prvi poveo odbranu Travnika od agresije 1992. i zatrazili da se Titova ulica vrati gradu pod Vlasicem. U iskrenom razgovoru priznaju: ne toliko zbog Tita, koliko zbog ovih danas sto hoce da vladaju i ljudskim sudbinama. I citiraju Andrica iz Hronike, istina poluglasno u onom dijelu sto govori o prolaznosti bas svake vlasti, a nesto glasnije i uz osmijeh sam pocetak djela svog sugradjanina koji kaze da nigdje sunce ne izlazi kasnije i ne zalazi ranije no u Travniku, ali nigdje i ne sija tako jako kao nad ovim gradom. Valjda se zato i sve vidi i sve zna. |
Adnan Terzic, viceguverner SB Kantona
|
"Mogu sa sigurnoscu tvrditi da na najvisem nivou SDA nikada nije bilo spekulacija o podjeli Travnika. Najiskrenije kazem da nemam nijednu informaciju, nijedan pokazatelj da postoji bilo kakav memorandum, sporazum, bilo sta. Postoji nesto sto je kontinuitet u pokusaju implementacije Dejtonskog sporazuma. Ovdje se apsolutno ne radi o tome jesu li SDA i HDZ spremni da se dogovore: Vlada kantona mora preuzeti svoja ustavna ovlastenja. Trebamo urediti zdravstveni sistem, imamo zakone na federalnom nivou, bosnjacka se strana, naravno, mora angazirati na povratku i bezbjednosti gradjana, ali sama ne moze. Sto se tice pravosudja, trazio sam od UN-ovog Visokog predstavnika da posalje kontrolu u sve opcinske i Kantonalni sud. Nadam se da ce nam pomoci. To je i nacin da prestanemo razgovarati o tome koliko je pravosudje ovisno ili neovisno i da utvrdimo kakvo je. Sam Travnik nije isto sto i Mostar i nisu za usporedbu: Travnik treba postati gradska zajednica, ali na evropskim principima lokalne samouprave, po receptima demokratskih drustava, a ne na bazi podjela." |
Objavljeno u broju 127 DANA, 5. novembar / studeni 1999.
Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANA - Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1999.