Arhiva DANI 123
SA RACUNA VAKUFSKE BANKE
WESLEYJU CLARKU JR. TAJNO
UPLACENO 60.000$
Od trenutka kada je najavljen kao ekranizacija "cuda bosanskog otpora", filmski projekt "Sarajevo" je sluzio za raznorazne spletke. Dani otkrivaju najnoviji zaplet: kako je reziser ostao bez filma, ko su glavni protagonisti zataskavanja vec potrosenih 1.500.000 DM, koje vazne poslove obavlja Muhamed Sacirbegovic, zasto su Otac i Sin glavni likovi... |
Pise: Vildana SELIMBEGOVIC |
|
|
|
NAJNOVIJI KANAL ZA PRANJE NOVCA ALIJE Ovako izgleda kroki aktuelne situacije u kojoj se nalazi realizacija filma, kao projekta koji je s razlogom uzburkao duhove prije svega bosanskih filmskih stvaralaca. Reziser Bulajic u Sarajevo je dosao sa obecanjem o punoj pokrivenosti troskova sredstvima inostranih partnera, dok su bosnjacki celnici obecali punu pomoc Bulajicu. No, izostalo je, izgleda, i jedno i drugo. Niti je Bulajic osigurao strane producente, niti su celnici vladajuce stranke odrzali svoje obecanje. Zadovoljili su se insistiranjem da saradnik na scenariju bude Nedzad Ibrisimovic, sto bi trebalo biti garancija pozeljne ekranizacije "cuda bosanskog otpora". Vazni poslovi Malog Moa Prema pouzdanim informacijama sa kojima raspolazu Dani, odluka o istiskivanju Bulajica iz "Sarajeva" donijeta je nakon sto je ustanovljeno da je, ne zna se na koji nacin, za "pripremu realizacije filma" do sada vec potroseno preko 1.500.000 njemackih maraka. Mimo stvorenog utiska u javnosti, Bulajicev udio u trosenju sredstava za koja se mogu snimiti ne jedan, nego dva filma, skoro je zanemariv. S obzirom na obim vec potrosenih sredstava, te jos vise na netransparentnost izvora novca kojim su finansirane "pripreme", procjena u Izetbegovicevom kabinetu je rekla da bi se, kao najslabija karika u lancu najpovjerljivijih ljudi, pod hitno iz projekta trebao ukloniti sam Bulajic. Zbog toga je preko noci u igru uskocio Muhamed Sacirbegovic, ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima i dokazani organizator megaspektakla, kakav je bio sarajevski koncert grupe U2. No, najznacajnija referenca za angazman Sacirbegovica mladjeg jeste njegova bliskost sa Izetbegovicem i uvjerenje da je u stanju kako pronaci strane finansijere za film, tako i opravdati, odnosno zataskati, dosadasnje enormne troskove filma. No, ulaskom Sacirbegovica u projekt troskovi su se poceli rapidno povecavati. Tako je on, izmedju ostalog, naredio da se Wesleyju Clarku, sinu puno poznatijeg oca koji nosi isto ime i prezime i komandant je NATO snaga u Evropi, uplati na osobni racun 60.000 americkih dolara. Ni najpovjerljiviji ljudi iz Izetbegovicevog okruzenja nisu dobili objasnjenje o razlozima placanja Clarka, osim sto ih je Sacirbegovic informirao da mu on treba zbog "vaznih poslova". Dani su u posjedu kopije uplatnice jedne transe od 10.000 $ uplacene 24. augusta 1999. godine sa racuna Vakufske banke d.d. iz Sarajeva na privatni racun Wesleyja Clarka Jr. u Bank of America. Sve za Bakira Autori operacije ukljucivanja Clarka mladjeg u kontroverzni projekt su procijenili sljedece: efekt koji bi moglo izazvati objavljivanje informacije da se sin zapovjednika NATO snaga iz krajnje sumnjivih izvora za nedefinirane poslove placa u zemlji u kojoj NATO ima ogromnu ulogu, mogao bi lako postati sredstvo pritiska ili cak ucjene, sa ciljem da se prestane sa istragom korupcije medju bosnjackim establismentom. Upravo zbog toga je odabrana za americku administraciju krajnje kompromitirajuca realizacija placanja Clarka sa racuna Vakufske banke u Sarajevu, unatoc mogucnosti da se transakcija izvrsi sa nekog od mnogobrojnih racuna u inostranstvu kojima raspolazu bosnjacki celnici. Ocito se racunalo na efekt koji bi u americkoj javnosti moglo izazvati saznanje da se sin jednog od najvisih celnika americke vojske za nedefinirane poslove placa sredstvima sa racuna jedne islamske banke. S druge strane, visokim zvanicnicima americke administracije koji se bave korupcijom u Bosni nije nepoznato da mnogi kanali kroz koje najuzi bosnjacki vrh kontrolira oprani novac zavrsavaju upravo u Vakufskoj banci. Izetbegovicevim parainstitucionalnim parasistemima raspolaganja parama americka administracija sve vise suzava prostor. Kakav ce biti ucinak pokusaja prebacivanja loptice na americki teren, pokazat ce vrijeme. No, do tada, bosnjacki vrh javnosti duguje odgovore na mnoga pitanja, poput: cijih je milion i po njemackih maraka vec potroseno za "pripreme realizacije filma", ko je potrosio pare, kome je podnijet izvjestaj o utrosku sredstava, u kojoj se trenutno fazi nalazi realizacija filma, otkud Aliji Izetbegovicu pravo da odlucuje o producentskoj ekipi filma, da li je ministar vanjskih poslova informiran o producentskom angazmanu ambasadora BiH u Ujedinjenim narodima, da li se njegov diplomatski status kosi sa obavljanjem producentskog posla...? |
Objavljeno u broju 123 DANA, 8. oktobar / listopad 1999.
Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANA - Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1999.