Arhiva DANI 118
SEDMI DAN
|
POCELO JE, POCELO! U BOSNI I HERCEGOVINI Alija, Miting u Banjoj Luci, Silajdzic. Bosanskohercegovacka javnost napokon je u prilici da sazna djelimican odgovor na jedno od sedam pitanja koja smo javno postavili Aliji Izetbegovicu jos prije nekoliko mjeseci (1. Koliko je novca tokom rata i poslije rata donirano Bosni i Hercegovini? 2. Ko je raspolagao tim novcem? 3. Po cijem odobrenju? 4. Za sta je trosen novac? 5. Kome je podnijet izvjestaj o utrosku novca? 6. Koliko je novca jos ostalo? 7. Gdje su 22,5 miliona njemackih maraka koja su u gotovini dignuta 13. 5. 1996. godine iz Narodne banke BiH?). Doduse, bosnjacki knjigovodja djelimican odgovor na prvo pitanje nije ponudio Parlamentu, nadleznim parlamentarnim komisijama, Vladi ili tuziteljstvu. Svoj odnos prema ovim institucijama demonstrirao je informirajuci saradnika zagrebackog Nacionala da je odbrana Bosne kostala 10 milijardi njemackih maraka. Tako su, eto, bosanski patrioti napokon dosli u priliku saznati koliko je kostala odbrana domovine. Doduse, ne svi, vec oni medju njima koji citaju zagrebacki nedjeljnik. Mora da nije bilo lako sakupiti tolike pare, ima li se u vidu da je uz odbranu Bosne valjalo namiriti i velike apetite odabranih Izetbegovicevih ratnih logisticara, koje Bakir Izetbegovic danas nudi Bosnjacima kao uzor uspjesnih, poslovnih ljudi. Akobogda, kako je krenulo, mozda ce i nadlezne drzavne institucije iz buducih intervjua bosnjackog lidera saznati jos koji podatak od znacaja za povijest Bosne i Hercegovine. Za onaj dio historije koji se tice odnosa Franje Tudjmana i Bosne i Hercegovine vec dugo se brine Tribunal u Haagu. Zbog te cinjenice, dobro poznate objektu haske istrage, prva zrtva histericne panike koja vlada Banskim dvorima postao je Haris Silajdzic. Odluka hrvatske vlade o prekidu saradnje sa Silajdzicem, sama po sebi karikaturalni izraz despotskog rezima i presedan u diplomatskim medjudrzavnim odnosima, otvara mnoga pitanja i u unutarbosnjackim politickim odnosima. Vjerovatno treba respektirati razloge koji su Aliju Izetbegovica motivirali da na upit hrvatskih medija ne kaze ono sto misli o Tudjmanovoj ulozi i odgovornosti u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Da je to ucinio, loptu bi vratio u Tudjmanov sesnaesterac, primoravsi ga da diskreditira "principijelnu" odluku svoje vlade o saradnji sa Silajdzicem ili da do krajnosti ogoli podudarnost hrvatske drzavne politike sa vlastitim strahovima i sujetom. Ovako se povecava Silajdziceva usamljenost u hazardnom otvaranju frontova prema "dobro poznatim uporistima" opstrukcija u provodjenju Dejtonskog sporazuma. Njegovi odnosi sa SDA su daleko od idilicnih i pritisak nezadovoljstva unutar Stranke za BiH ce biti sve teze kontrolirati; ukazivanje na opstruiranje povratka izbjeglica od strane usvojenika medjunarodne zajednice Milorada Dodika stvara ozbiljne probleme i Dodiku i medjunarodnoj zajednici; a sada i Tudjman. Sto svjesno, sto kao splet nepovoljnih vremenskih podudarnosti, Silajdzic sebe dovodi u situaciju u kojoj ce biti ili istinski lider reintegracije Bosne ili njen prvi politicki sehid. Na kraju, zelim da vam skrenem paznju da je u centru Banje Luke, dan nakon hapsenja Momira Talica, odrzan protestni miting na kojem je ucestvovalo vise hiljada Srba. No, nijedan govornik ili transparent nije ni spomenuo generala: okupljeni penzioneri nemaju od cega da zive i dizu glas protiv aprilske penzije u septembru i cinjenice da je njena prosjecna vrijednost pedesetak maraka. Ipak se krece! Senad PECANIN |
Objavljeno u broju 118 DANA, 3. septembar / rujan 1999.
Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANA - Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1999.