Home · Novi broj · Arhiva

DANI home page

 Arhiva DANI 116

 

AMERGEDON

Bosanci su svoje sposobnosti opstajanja vec pokazali u najtezim uvjetima, a i na svim meridijanima ovog svijeta. Medjutim, americki san jednog zenickog mladica ukazuje i na novi put - u svemir. Ovaj mladi geolog je americkoj agenciji za svemirska istrazivanja ponudio originalan projekt. Da bi NASA projekt prihvatila, mora ga isprobati u orbiti, tako da je nas zemljak vec iskusio drazi simulacije bestezinskog stanja. Suradnik Dana iz SAD-a pise o svemirskom snu na bosanski nacin

Pise: Nijaz DZAFIC


SEVDAH U BESTEZINSKOM STANJU

 


INSPIRIRAN FILMOM ARMAGEDDON, JEDAN
postdiplomac sa Sveucilista Nevada sko vao je plan o uredjaju za busenje koji funkcionira u bestezinskom stanju i koji se moze kontrolirati s udaljenosti. Recimo, iz nekog svemirskog broda ili sa Zemlje. Americka agencija za istrazivanje svemira NASA odlucila je taj projekt preuzeti na ispitivanje. Doktorant Sveucilista u Nevadi koji je inicirao tu ideju zove se Amer Smailbegovic i prije 29 godina rodjen je u Zenici. Trenutno radi na tri projekta: na istrazivanju svemira i koristenju geoloskih metoda u istrazivanju planetarnih objekata, projektu otkrivanja nagaznih mina putem satelita, i projektu koristenja geofizickih metoda u pronalazenju zlata, srebra i drugih "strateskih" metala. "Ja sam u Reno, na granici Nevade i Kalifornije, dosao raditi postdiplomski studij iz geofizike. Buduci da je Nevada vrlo pogodna za izucavanje geologije, nisam se mnogo dvoumio", kaze Amer Smailbegovic, mladi znanstvenik ciji je pogled nepopravljivo uperen u nebo, svemir i zvijezde. "Ljubav za svemir i nebeske pojave rodila se jos dok sam stazirao u NASA-i, prije tri-cetiri godine, kada sam radio u kontroli za letove. I tada je sve pocelo. To je neopisivo, to kada ste u operaciji kontrole leta, kada imate kontakt sa Space Shuttleom, ili sa svemirskom stanicom MIR, ili nekim satelitom... Dvije godine kasnije poceo se snimati film Armageddon! U to doba ja sam, s jednom ekipom strucnjaka, radio specijalne efekte za taj film i tada se rodila ideja o tome da je mozda moguce konstruirati neku vrstu platforme za busenje koja bi se mogla koristiti za istrazivanje asteroida, za busenje, za spasavanje astronauta u svemiru... Platforma je dizajnirana tako da je u potpunosti kompjutorski vodjena, sto znaci da nema nikakve ljudske posade i znaci da se moze kontrolirati s nekog svemirskog broda ili sa Zemlje. Tu platformu sada isprobavamo s tri vrste motora. To je zapravo, grubo receno, trokut dva puta dva puta dva, s tri motora na svakom uglu. Ta se platforma moze pokretati u svim pravcima, a na nju se mogu montirati razni uredjaji - od busilica koje se mogu koristiti za geolosko istrazivanje asteroida, do drugih alata... Platforma se moze koristiti i u istrazivanjima Zemlje i mora. Interes za ovu vrstu platforme pokazuje i NOAA, Americka agencija za istrazivanje oceana i atmosfere."

I pad je let
Naravno, NASA je isuvise ozbiljna "firma" da bi projekte za koje je zainteresovana preuzela bez podrobnog ispitivanja. Ovih dana, upravo zbog toga, Smailbegovic i jos cetvorica doktoranata sa sveucilista u Nevadi ce poletjeti iz Johnson Space Centera u Houstonu, avionom KC-135, vojnom verzijom Boeinga 707. Takav je koristen pri snimanju filma Apollo 13 sa Tomom Hanksom. NASA ima dva takva aviona, i koristi ih za obuku astronauta u simuliranom bestezinskom stanju. Avion je potpuno prazan iznutra i oblozen je spuzvom, tako da se putnici mogu odbijati o zidove bez bojazni da ce biti ozlijedjeni. "Avion ce se podici na nekih 11.000 metara i onda se strmoglaviti, obrusiti pod uglom od 45 stupnjeva prema zemlji. Onda pilot ispravi avion i ponovo se dize na zadatu visinu. Tokom pada posada zrakoplova prodje kroz period bestezinskog stanja. Naime, avion propada brze nego covjek u njemu, tako da imate osjecaj da ste u bestezinskom stanju. Kada se avion spusti na najdonju tacku, gravitacija se ponovo uspostavi. Medjutim, tu je problem, jer se ne radi o normalnoj gravitaciji, nego je to takozvani 3-G, odnosno tri puta veca sila normalne gravitacije. Jednostavnije receno, naglo izlazite iz potpunog bestezinskog stanja u stanje u kojem ste tri puta tezi nego sto je to normalno, tako da se naprosto zalijepite za pod aviona. Kao u crtanom filmu. Sve to treba ponoviti 40 puta tokom dva i po sata tog cudnog leta. To je tesko izdrzati, jer stalno vam je muka, osjecate strahovitu mucninu od koje, zaista, dobijete zelenu boju u licu. Cesta su povracanja, pa i halucinacije. Ja sam to vec radio i prosao sam bez gubitaka", pojasnjava kroz smijeh Amer.

Sprava protiv Sudnjeg dana
Naravno, tokom tog pokusa testirat ce se platforma za busenje napravljena od aluminija i pleksiglasa. Inzinjeri NASA-e sada rade na tome da pronadju sto djelotvorniji alat za Amerovu platformu kako bi mogla biti sto bolje iskoristena. U filmu Armageddon NASA poziva skupinu radnika s jedne platforme za vadjenje nafte da spasi Zemlju od udara ogromnog asteroida. Oni moraju probusiti asteroid, staviti nuklearno bojevo punjenje u rupu i aktivirati ga, kako bi asteroid pukao na dva dijela koji ce zaobici Zemlju, da bi svi bili spaseni. To im i uspijeva, gine samo glavni junak, koga glumi Bruce Willis, zrtvujuci se za zivot na nasoj planeti. No, to je film. Amer, naravno, ne misli spasavati planetu, vec zeli ispitivati asteroide i komete i ostala manja svemirska tijela. Da bi sve bilo po slovu Daytona, sasvim slucajno se uplice i svojevrsna diplomatska misija. "Ja sam iz BiH, Igor Hrustic je iz Osijeka, dakle Hrvatska, Vladan Jankovic je iz Srbije, a Mary Patterson, Ken McNichols i Fred Moyer su Amerikanci. Svi su doktoranti i strucnjaci za geofiziku, robotiku, motore, dizajn... Radimo na ovom projektu bez ikakvih problema. Ako ne mogu politicari napraviti nesto pametno na Zemlji, hajde da mi probamo napraviti nesto korisno u svemiru. Igor i Vladan su se u potpunosti slozili sa tom idejom. I Amerikanci, naravno! Uostalom, znanje je jace od politike!"

Objavljeno u broju 116 DANA, 20. august / kolovoz 1999.

 

Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANABosanski barometar

Povratak na vrh strane
  Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1999.