DANI: Gospodine ambasadore, zavrsili ste prijedlog novog izbornog zakona. Zanima me zasto ga niste uputili i domacim politickim i drugim zainteresiranim akterima, umjesto sto ste ga poslali Savjetu za implementaciju?

BARRY: To nije nas izbor. Nacrt je napravljen po ovlastenjima Visokog predstavnika, a on je u potpunosti odgovoran Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, i oni su trazili od Visokog predstavnika da nacrt zakona podnese njima prije nego sto bude objavljen ovdje za slucaj da oni zele unijeti neke promjene u zakon.

DANI: Kada ce domaca javnost imati priliku da se upozna sa zakonom?

BARRY: Sto se tice sadrzaja zakona, mislim da vec sada znaju. Tekst zakona nece biti od velike pomoci javnosti. Radi se o osamdeset strana detaljnih pravnih propisa koje vecina ljudi nikada nece ni procitati.

DANI: Mozete li nam reci koje su to kljucne, najvaznije izmjene u odnosu na Privremeni izborni zakon?

BARRY: Mislim da je najbitnija promjena "sistem otvorenih lista". Ljudi ce imati priliku da vide imena kandidata na glasackim listicima i izaberu kandidata za kojeg zele glasati. U prethodnom sistemu svaka je stranka birala red kandidata i tako odredjivala ko ce u njeno ime biti u zakonodavnim organima. Sada se vise moci nalazi u glasacevim rukama, koji moze odluciti ko ce biti te osobe, sto umanjuje ulogu politickih stranaka. Druga najvaznija promjena se tice izbornih jedinica, tako da sad umjesto izbora koji se odvijaju u cijeloj Federaciji ili Republici Srpskoj postoje glasacki okruzi i svaki kandidat ce biti, tako da kazem, "blize kuci". Treca stvar je uvodjenje preferencijalnog glasackog sistema za Predsjednistvo Bosne i Hercegovine i predsjednika Republike Srpske. To omogucava glasacu da obiljezi svoj prvi, drugi ili treci izbor i trebalo bi za rezultat imati pojavu umjerenijih kandidata, koji su vise na putu politickog pomirenja.

DANI: Mozete li mi reci nesto vise o uslovima koje moraju ispuniti kandidati za Predsjednistvo iz oba entiteta?

BARRY: Novi uslov je da svaki kandidat za mjesto u Predsjednistvu mora imati dokaz podrske iz drugog entiteta, bilo u formi potpisa podrske njegovoj kandidaturi ili podrske dviju skupstina opcina iz drugog entiteta. Mislim da to i nije nesto pretjerano vazno i mislim da nece drasticno izmijeniti rezultate glasanja, nego je vise simbolicna gesta koja treba ukazati da su clanovi Predsjednistva sefovi cijele zemlje a ne samo njenih pojedinih dijelova.

DANI: Zasto ste odredili taj simbolicni broj od 500? Zasto ne 50.000, recimo?

BARRY: Ovaj nacrt je kompromis. Nije ga pravio samo OHR ili OSCE. To je plod diskusije u radnoj grupi: neki su trazili veci broj, neki manji i tako je ispalo. To ne mora ostati tako i ako ljudi zele povecati kvotu, mi, siguran sam, necemo imati nikakvih prigovora.

DANI: Nisam siguran da cete se sloziti sa mnom, ali za mene je to kompromis izmedju demokratskih snaga i principa na jednoj strani i nacionalistickih vladajucih stranka na drugoj...

BARRY: Clanovi te radne grupe nisu pripadali niti jednoj politickoj stranci i mislim da su bili zaista nezavisni i mislim da su obratili jako mnogo paznje na ono sto je potrebno da bi ovaj zakon bio usvojen, i da nisu zeljeli raditi na zakonu koji bi bio mrtvorodjence. Mislim da ih nisu motivirale politicke stranke, nego prakticni problemi.

DANI: Uredu, ali mislim da su u ovom slucaju radili pod uticajem realpolitike.

BARRY: Da budem posten, mislim da broj od pet stotina ili pet hiljada nece biti tako vazan kao preferencijalni izbor za ishod glasanja.

DANI: Sta mislite ko ce biti nezadovoljniji ovim zakonom: vladajuce stranke ili opozicija?

BARRY: Tesko je reci, ali zasad najzesce kritike dolaze od socijaldemokrata, i mislim HDZ-a. Ali, ovim smo dospjeli u sredinu izmedju ljudi koji zele mnogo vece izborne reforme i ljudi koji nece nikakve izborne reforme.

DANI: Kakva je pozicija vaseg prijedloga u odnosu na ostale prijedloge, kao sto su SDP-ov ili neki drugi, i koliki je prostor za promjene u vasem zakonu?

BARRY: To ce odluciti Parlamentarna skupstina. Ovi zakoni ce biti upuceni njima i oni ce odluciti da li ce taj zakon biti usvojen ovakav kakav jeste, uz amandmane ili kako vec hoce. Valjda ce isto to uciniti i sa SDP-ovim prijedlogom ili nekim trecim. To je potpuno u skladu sa parlamentarnom procedurom. Medjutim, ako se neko pojavi sa novim prijedlogom ili pokusa nas prijedlog izmijeniti na neustavan nacin, ili ako bi takav prijedlog bio korak nazad u demokratizaciji, siguran sam da bi Visoki predstavnik uskocio i rekao: Samo malo, to nece moci.

DANI: Mnogi ovdje i u inostranstvu misle da je izborni zakon od kljucnog znacaja za demokratizaciju i stabilizaciju podrucja. Da li ste Vi osjecali taj pritisak dok ste radili?

BARRY: Mislim da dugorocno nema niceg vaznijeg od sadrzaja ovog izbornog zakona i na njemu se radi vec dvije ili tri godine. Mislim da to nije savrsen dokument, mislim da ovo sto smo napravili nije savrseno rjesenje, vec je rijec o kompromisu izmedju moguceg i idealnog. I, u tom smislu, mnoge stvari zavise od toga sta ce ljudi ciniti s ovim izbornim zakonom ako prodje ovakav kakav jeste. Svaki glasac ce moci da koristi ili ne koristi ove propise. Neke ce politicke stranke najvjerovatnije traziti od njih da prepuste strankama da izaberu kandidate ili da glasaju samo za jednog kandidata za Predsjednistvo, i u tom slucaju ovaj zakon nece imati nikakvog efekta.

DANI: Pravljenje izbornog zakona nije samo nomotehnicko pitanje: to je izrazavanje politickog stava. Mozete li mi reci koje su to politicke snage u Bosni i Hercegovini koje zelite podrzati ovim zakonom?

BARRY: Radili smo pod velikim ogranicenjima. Prije svega, mislim da je sistem ovdje odvise kompliciran, da postoji previse nivoa vladanja, kantonalne vlade vrve ljudima - guverneri, zamjenici guvernera, ministri. Te su strukture uspostavljene ili u Daytonu ili stvorene ovdje i nismo se zeljeli igrati s tim sistemom. Sistem izbora Predsjednistva je dio Dejtonskog ustava, i iako smo razgovarali o tome da li cemo to promijeniti ustavnim amandmanom, na kraju smo shvatili da to nece biti prakticno. Naravno da bi zeljeli uspostaviti jednostavniji, jeftiniji, fleksibilniji sistem, ali smo napravili nesto sto je potencijalno fleksibilnije, potencijalno blize glasacima i eventualno ce imati umjerenost za rezultat. U tom slucaju odluka da li da koriste ove instrumente se nalazi u rukama glasaca u ovoj zemlji.

DANI: Kad vec govorimo o Dejtonskom sporazumu, rekoste da niste htjeli traziti ustavne promjene...

BARRY: Nisam rekao da nismo zeljeli, rekao sam da smo mislili kako je to neprakticno. Razlog iz kojeg to kazem je taj da postoji proces za donosenje ustavnih amandmana: morate imati dvotrecinsku vecinu u parlamentu i morate prezivjeti izazov vitalnog nacionalnog interesa. Ne mozete nametnuti ustavne promjene jer je ovakva procedura takodjer dio Ustava. Nas je zakljucak bio da bi to bilo nemoguce izvesti.

DANI: Recite mi sta cemo sada uciniti sa odrednicama o nacionalnim manjinama iz Dejtonskog sporazuma - Srbi u Federaciji, Bosnjaci i Hrvati u RS-u? Dokad cete braniti Dejtonski sporazum kao da je rijec o Bibliji?

BARRY: Dejtonski sporazum ne pokriva to podrucje...

DANI: Ali ih sadrzi Dejtonski ustav.

BARRY: To je pitanje sada pred Ustavnim sudom, koji moze odluciti o tome da li svi narodi trebaju biti konstitutivni u oba entiteta. To je do njih. Isto tako su neki govorili da postoje razlike u onome sto se nalazi u Dejtonskom ustavu i Povelji o ljudskim pravima i ako je to tako, onda mora da postoji nacin da se to i izmijeni. Naravno, postoje i nacini da se izmijeni Ustav, samo ih se morate pridrzavati.

DANI: Gospodine Barry, imate dugogodisnju diplomatsku karijeru iza sebe i dozvolite mi da upitam jedno opce pitanje: Da li je dio diplomatske prakse i u skladu sa standardima medjunarodnih odnosa u zemlji kao sto je BiH, da otvoreno podrzavate napredne demokratske snage ili morate odrzavati ravnotezu izmedju tih snaga i losih vlasti?

BARRY: Postoje razlike izmedju bilateralne diplomacije i onog sto mi cinimo ovdje kao medjunarodna organizacija. Mi imamo veoma odredjen mandat propisan u Daytonu, i na Madridskoj konferenciji, itd. Nas mandat i upute od Savjeta za provedbu mira ne kazu da moramo biti neutralni. Nase je da budemo na strani demokratizacije, pomirenja, multietnicnosti. I to je mandat koji mi pokusavamo sprovesti. Ali se u njegovom provodjenju moramo pridrzavati Ustava i zakona.

DANI: Ali, u pravljenju izbornog zakona niste isli tako daleko u podrsci, recimo, multietnickih ili opozicionih stranaka. Naravno, ako se slazete da su one te stranke koje ce raditi na demokratizaciji ove zemlje.

BARRY: Ponovit cu, mi nismo napravili ovaj zakon: on nije proizvod medjunarodne zajednice. Mislili smo da ne treba biti proizvod medjunarodne zajednice. Nacrt zakona su napravili nezavisni strucnjaci iz Bosne i Hercegovine. Grijese svi oni koji kazu da je ovo OHR-ov ili OSCE-ov zakon. Ovaj su zakon napravili Bosanci uz pomoc medjunarodne zajednice. Clanovi radne grupe su bili za izborne promjene ali su se pobrinuli da naprave zakon koji ce biti prihvatljiv za glasace u ovoj zemlji. Sustina ovog zakona je usmjerena ka pomirenju, umjerenosti, javnosti rada, transparentnosti i u tom smislu predstavlja veliki napredak u odnosu na Privremena izborna pravila koja su bila proizvod medjunarodne zajednice.

DANI: Vidim da Vas moram pitati otvoreno. Zasto niste napravili zakon koji bi isao u korist opozicionih stranaka koje ce postici ciljeve o kojima govorite: demokratizaciju, pomirenje, stabilizaciju? Koja su bila vasa ogranicenja: je li rijec o "strahu" od vlasti?

BARRY: Ne mozete nametnuti ustavne promjene. Ono sto su mnogi od nas trazili, zahtijevalo bi ustavne promjene. Morate se pridrzavati zakona ako je to ono sto zelite i ne mozete tek reci: Ne svidja nam se ovaj ustav i naprosto cemo ga ignorirati!

DANI: Ali, to radi Visoki predstavnik!

BARRY: O, ne. Apsolutno ne. On moze tumaciti Ustav, ali ga ne moze promijeniti. On ne moze nametnuti ustavne promjene.

DANI: Zelio bih Vam postaviti nekoliko pitanja koja se ticu Vase druge funkcije: specijalni koordinator za Pakt o stabilnosti...

BARRY: Moj je posao da pokusam uspostaviti bolji, regionalni pristup OSCE-a i suradjivati sa Paktom za stabilnost.

DANI: Mnogo je zabune i mislim da ni dobar dio politicara ovdje ne razumije Pakt za stabilnost i sta on sve znaci. Kako Vi gledate na Pakt i poziciju BiH unutar njega?

BARRY: Ja suosjecam s ljudima koji ne razumiju sta to znaci, jer je rijec o procesu, a ne proizvodu nekog procesa. Pakt uspostavlja mehanizme koji trebaju rijesiti probleme ovog podrucja, bilo u polju institucija, demokratizacije, ekonomskog oporavka ili sigurnosti. Proces je jos uvijek na pocetku: prvi sastanak regionalnog dijela Pakta o stabilnosti ce biti odrzan krajem septembra. Tada ce biti uspostavljene tri radne grupe za tri podrucja. Ovo ce biti sredstva za zemlje u regionu i ostale clanove Pakta o stabilnosti da sprovedu planove, aktivnosti koje imaju na umu. Primjera radi, prijedlog kojeg je BiH podnijela o smanjenju vojne potrosnje i broja vojnika. Taj je prijedlog podnesen na Paktu o stabilnosti, iako je BiH imala svoje obaveze kad je rijec o tome. Koji ce biti sljedeci korak? Zapocet cemo pregovore, u ovom slucaju pod okriljem OSCE-a i po 4. clanu Aneksa Dejtonskog sporazuma, i pokusati privoljeti i druge da nam se pridruze u tome i smanje velicinu svojih vojnih snaga. Da dam drugi primjer, predsjednik Izetbegovic je predlozio da ombudsmani pocnu raditi u cijeloj regiji. Savjet Evrope je usvojio taj zahtjev i poradit ce na tome da se institucija ombudsmana uvede i drugdje. To je kao sa izbornim zakonom: rijec je o procesu, ali ce sadrzaj tog procesa zavisiti od zemalja, nevladinih organizacija i svega drugog u regionu.

DANI: Kakva je sadasnja pozicija BiH u strukturi Pakta za stabilnost? Vjerujete li da bez temeljite izmjene izbornih zakona, sadasnje, nacionalisticko vodstvo moze osigurati ulazak BiH u evroatlantske integracije?

BARRY: Mislim da ima nekog napretka. U posljednjih nekoliko mjeseci je bilo mnogo vise spremnosti za rad u zajednickim institucijama dijelom zato sto su Zagreb i Beograd izgubili privlacnost i ljudi sve manje misle o izlasku iz BiH i pridruzivanju jednima ili drugima. Zato se valjda okrecu Bosni i pokusavaju od nje napraviti funkcionalnu cjelinu. Prije nekoliko godina je bilo nepojmljivo da Predsjednistvo zajednicki podnese prijedlog o smanjenju vojnih snaga u regionu. Prije nekoliko godina je bila nepojmljiva i suradnja entitetskih vojski na zajednickom odrzavanju mira. Dug je put pred nama, ali mislim da se stvari pomicu u dobrom pravcu.