DANI: Gospodine ministre, sjecate li se gdje ste bili i sta se radili u ovo vrijeme prije cetiri godine?

ZILIC: Prilikom pada Srebrenice bio sam na podrucju Sapne, Medjedje, gdje se pravio proboj da se prihvate jedinice koje su krenule iz Srebrenice na slobodnu teritoriju. Mogu slobodno reci da su to neki od najtezih trenutaka u mom zivotu, jer su agresorske snage u tom dijelu imale vrlo jako koncentrisanu artiljeriju, bilo je tesko da se izvrsi proboj tog obruca i da se jedinice koje su isle iz pravca Crnog vrha probiju.

DANI: Vi ste bili u Komandi Drugog korpusa u to doba. Na kojoj duznosti?

ZILIC: Bio sam pomocnik komandanta za bezbjednost.

DANI: Kako gledate na zahtjeve za preispitivanje odgovornosti bosnjackog vojnog i politickog vrha za tragediju Srebrenice?

ZILIC: Mogu odgovorno tvrditi da su srpske snage, cetnicke formacije na celu sa Mladicem, vrlo perfidnim specijalnim metodama rata uradili to sto su uradili u Srebrenici i stvorili atmosferu da se Srebrenica dogodi. Sigurno je da ce Srebrenica i od strane medjunarodne zajednice, koja nije smjela dozvoliti pad Srebrenice pod tim okolnostima, biti dio naucnog istrazivanja da se ustanove svi uzroci onoga sto se desilo, kako se desilo i sto nije bilo drugacije. Ne mogu sad konkretno da odgovorim na vase pitanje, ali cu biti prvi za to da se ukljucim u to istrazivanje i da se tacno utvrde i duznosti nasih organizacija i uticaj specijalnih metoda rata na pad Srebrenice.

DANI: Ima li sada stvari o kojima niste spremni govoriti kada je u pitanju odgovornost bosnjackog vojnog i politickog vrha a koje bi dodatno rasvijetlile tu odgovornost?

ZILIC: Sigurno da ce biti odgovornosti i na bosnjackoj strani sto se odredjeni broj ljudi mozda nije prebacio na to podrucje, sto se nije ustrojio neki rezervni mehanizam da Srebrenica ne padne, prije svega mislim na ustrojavanje vojske i policijskih struktura na tom podrucju. Takodjer, neizvrsavanje odredjenih naredjenja koja su isla od Vrhovne komande Armije BiH a odnose se na ustrojavanje vojske na tom podrucju i na preventivne mjere o kojima ne bih konkretno govorio, potcrtavaju i nasu odgovornost. Zato sam spreman da se ukljucim u to potpuno naucno istrazivanje i da to bude pouka da nam se vise nikad Srebrenica ne desi.

DANI: A da li biste se ukljucili u krivicnu istragu oko odgovornosti bosnjackih celnika za...

ZILIC: Ako bude odgovornosti, nema dileme da se ne bih ukljucio.

DANI: Znaci da cete se ukljuciti?

ZILIC: Zavisi gdje cu biti, na kojoj funkciji, da li cu direktno moci da ucestvujem itd., sve zavisi od prilika, jer cinjenica je da sam ja imao vrlo vaznu ulogu u svemu tome, i odgovornu ulogu u Drugom korpusu.

DANI: Da li biste u takvoj vrsti istrage rekli vise nego sto ste sada, recimo, odgovorili na ovo pitanje?

ZILIC: Pazite, princip moj jeste takav da ja nista ne mogu odgovoriti kada su u pitanju vrlo slozeni procesi o kojima se ne moze ovako razgovarati, moraju se sve cinjenice pogledati.

DANI: Moj je utisak da Vi najcesce nastupate i prakticno djelujete sa pozicija bosnjackog ministra policije, odnosno, da tako kazem, drzavnog ili federalnog ministra policije u kantonima sa bosnjackom vecinom. Vidite li utemeljenom tu ocjenu?

ZILIC: Kad posmatrate to sa strane, moze se tako konstatovati, jer ja, kao federalni ministar, jos uvijek, da kazem, ne kontrolisem kompletan prostor Federacije BiH vis-a-vis ovih paralelnih sistema koje mi jos imamo u MUP-u i koji i poslije uspostave Federalnog MUP-a pokusavaju da zadrze status quo. Ja sam to lijepo rekao u ekspozeu pred Skupstinom. Odredjene politicke strukture zele da zadrze ratno stanje i da jednostavno pokazu kako se ne moze zajedno zivjeti, kako se ne mogu uspostaviti zajednicke policijske snage. Mi smo preko 9.500 policajaca ustrojili onako kako to medjunarodna zajednica zahtijeva, i ostalo nam je jos otprilike 2.500 policajaca. Znaci, kad gledate odnos brojeva, to je mali prostor koji treba da zazivi u implementaciji zajednickih policijskih snaga, ne mijesajuci se u nadleznost odredjenih struktura kad su u pitanju kantonalna ministarstva unutrasnjih poslova. Mi slobodno mozemo reci da smo blizu izvrsenja tog zadatka. Ipak, jos uvijek postoji taj dvojni mehanizam, dvojni paralelni sistem, jos uvijek nije izgradjeno povjerenje i jos su odredjeni ljudi u politickim strukturama pod pritiskom da ne mogu da obave svoj posao kako treba.

DANI: Kada govorite o paralelnim sistemima i paralelnim institucijama, da li ih locirate iskljucivo na hrvatskoj strani?

ZILIC: Nas zadatak je da napravimo zajednicke snage. Otpori su u kantonima 8 i 10, u Srednjobosanskom i Hercegovacko-neretvanskom kantonu. Zasto ne mozemo staviti federalni znak na sapku, postavljam ja vama pitanje? Zasto ne mozemo zajednicki antiteroristicki tim da uspostavimo, naprimjer, u Stocu i zapadnoj Hercegovini, ako smo ga mogli postaviti u srednjoj Bosni i na ostalim prostorima? Znaci, treba da postoji politicka volja, da ljudi koji obavljaju posao nemaju straha da rade. Ja imam osjecaj, u policijskim strukturama, kad je u pitanju profesionalizam, da ljudi zele to da urade, ali jos uvijek nije stvorena klima da bez ikakvih politickih opterecenja udju u posao i da dodjemo do relevantnih podataka koje cemo dati tuziocima da utvrde ima li dovoljno dokaza ili nema.

DANI: U izjavi ministra policije Sarajevskog kantona Ismeta Dahica, povodom informacije o pojedincima koji su prepoznati kao nosioci organiziranog kriminala u Sarajevskom kantonu, kada je nabrajao institucije i centre odakle je dobio podrsku za svoj rad i borbu protiv tog kriminala, upadljiv je bio izostanak podrske Federalnog MUP-a. Kako komentirate to saopcenje?

ZILIC: Ja nisam cuo tu izjavu kantonalnog ministra Dahica, ali, odmah da kazem, kao federalni ministar imam izuzetnu saradnju sa svim kantonima, osim Kantona 10, koji je inace pod embargom, i medjunarodnih snaga i nas kad je u pitanju ustroj policije. Sto se tice izjave Dahica, ja sam se vec oglasio kad je u pitanju podrska, uopce dileme nema. Ne licna podrska nekom pojedincu, vec iskljucivo mislim na podrsku policijskim snagama da obave svoj dio posla. Odrzali smo, takodjer, sastanak sa pravosudnim organima i organizirali izmjene odredjenih slabosti i policijskih struktura i pravosudnih organa, i pokusali da se dogovorimo kako da sto efikasnije uradimo svaki dio posla. Sad cu iskreno da kazem: vi kao gradjanin postavljate objektivno pitanje - ako je napad na policiju, kako cete se vi zastititi. Mi policajci imamo zastitne snage i imamo silu iza sebe kojom se mozemo zastititi, ali nas je prevashodan zadatak da zastitimo gradjane i da stvorimo njihovu sigurnost, a u tom slucaju, ako obavimo svoj dio posla, ne moramo ga posebno nista publikovati.

DANI: Tu prepoznajem blagu kritiku ministra Dahica zbog publiciranja te normalne zakonske djelatnosti policije. Da li mislite da je akcija protiv organiziranog kriminala, koja je u Sarajevskom kantonu na djelu, izostala u drugim kantonima? Imate li podatke i informacije o stanju organiziranog kriminala u ostalim kantonima u Federaciji?

ZILIC: Sarajevo je glavni grad BiH i veliki grad u kojem se svasta desava i normalno da je takav na udaru i kritike i otezanog rada policijskih struktura. Mi ne mozemo, kad je u pitanju procesuiranje teskih krivicnih djela - organizovani kriminal, droga, prostitucija, pranje novca itd. - svaku pocetnu akciju na taj nacin publikovati, jer je onda ne mozemo zavrsiti. Sad konkretno imamo jednu akciju sprecavanja uvoza 122 slepera raznih visokotarifnih roba preko sjeverne Bosne, koje smo zaustavili sa policijom Republike Srpske, uvezali sistem i poprilicno dokumentovali jedan ogroman posao koji, jednostavno, ne publikujemo. Znate zasto? Zato sto moramo isprocesuirati stvar da bi to tuzilac prihvatio. Na cijelom prostoru Federacije, osim ova dva kantona gdje nemamo intenzivni rad kad je u pitanju organizovani kriminal, imamo izuzetnu saradnju, kao i sa policijom Republike Srpske. Posao koji smo radili je visoko profesionalan i, jednostavno, kolege kad su sjele zajedno za sto, otvoreno su rekli da jedni bez drugih ne mozemo nista slozenije uraditi.

DANI: Slazete li se sa kritikama koje je na racun pravosudja povodom aktuelne situacije u Sarajevskom kantonu iznio ministar Dahic?

ZILIC: Ja ne bih tako rekao. Mi policajci smo servis pravosudnih organa. Mi smo ti koji prikupljamo relevantne podatke, materijalne dokaze, da bi pravosudni organi rekli da li je neko kriv ili nije. Takodjer, moram istaci da iz razgovora sa gospodom iz pravosudnih organa znam kako i oni osjecaju nesigurnost kad su u pitanju djelovanja, da kazem, odredjenih mafijaskih grupa, organizovani kriminal itd. Ja sam otvoreno rekao da je nas osnovni zadatak da zastitimo sudije i tuzioce, jer u zapadnim demokratijama to su ipak licnosti koje su najvise sticene.

DANI: Prepoznajete li strah za vlastitu sigurnost kod radnika policije i kod radnika u pravosudju kad je u pitanju procesuiranje djela organiziranog kriminala i kako mislite da se moze otkloniti ta ozbiljna prepreka u funkcioniranju tih organa?

ZILIC: Ne bih se prihvatio tog posla kad bih imao strah, kad bih se bojao necega. Smatram da je svaki pojedinac koji se opredijeli za neki poziv, a ovo su vrlo odgovorni i slozeni pozivi, valjda svjestan odgovornosti.

DANI: Zbog cega ste bili protiv izbora Huseina Delica za ministra policije Srednjobosanskog kantona, unatoc tome sto je on dobio suglasnost medjunarodnih policijskih snaga za imenovanje?

ZILIC: Srednjobosanski kanton je osnov uspostave multietnicke policije na cijelom prostoru, koji se direktno reflektuje na Hercegovacko-neretvanski kanton, i nama treba licnost koja moze da pomiri sve nacionalne snage na podrucju Srednjobosanskog kantona, covjek koji moze objediniti zajednicku policiju koja moze zajednicki da radi. Ja imam iskustva na tom podrucju i dobro se osjeti ta podjela. Znaci, trebaju ljudi koji su neoptereceni, koji mogu uci u te poslove i koji mogu konkretno sa policajcima da zajedno rade i da, jednostavno, bace sa sebe te navike koje su donijeli iz rata. Jer, vidite, ono sto smo do sada uradili u Srednjobosanskom kantonu, uradili smo na bosnjackoj strani. Nismo jos usli u dublja i detaljnija istrazivanja kao sto su Vitez, Busovaca, Novi Travnik, Nova Bila itd.

DANI: Zbog cega ste mislili da gospodin Delic to ne moze obaviti?

ZILIC: Bilo je jedno ubistvo u saobracajnoj nesreci gdje Delic, kao pomocnik uniformisane policije, nije pomogao u rasvjetljivanju tog slucaja, i za mene to automatski znaci da ne moze da obavlja taj dio posla.

DANI: Imate li informaciju zbog cega IPTF i medjunarodne policijske snage traze smjenu pomocnika ministra Zenickog kantona Nedzada Korajlica?

ZILIC: Ja sam dobio, takodjer od medjunarodne zajednice, pismo oko smjene pomocnika za kriminalitet u Zenicko-dobojskom kantonu. Tu je gospodin Westendorp iskoristio svoj mandat. Mislim da oni ne donose povrsne odluke i mislim da u potpunosti prate rad svih nas. U konkretnom slucaju ne mogu jos da kazem uzroke i posljedice, ali ta odluka je izvrsna.

DANI: Kako ocjenjujete porazne rezultate istrage oko niza teroristickih ubistava gradjana hrvatske nacionalnosti u Srednjobosanskom kantonu?

ZILIC: Nisu to tako porazne cinjenice. Tacno je to kad uzmete ukupan zbir, kako vi kazete, "teroristickih akata". Sud ce kazati je li to bio teroristicki akt ili je to bilo ubistvo sa namjerom, iz interesa itd. Ja sam na Parlamentu iznio kompletne podatke o tome sta se sve desavalo na tim kriznim podrucjima. Imamo dosta uspjeha kad je u pitanju otkrivanje odredjenih ubistava u Srednjobosanskom kantonu, ali nismo uspjeli da zajednickim multietnickim antiteroristickim timovima sva podrucja objedinimo i da zajedno krenemo prema tim slucajevima koji su se desili. Mi smatramo da to ne smijemo vise dozvoliti, pa i ta promjena ministra je, u krajnjem slucaju, pokusaj da napravimo multietnicku policiju koja ce u svaki kraj uci i istraziti svaku radnju koja se desava.

DANI: Dokle se doslo sa saznanjima u istrazi oko ubistva Vaseg zamjenika Joze Leutara?

ZILIC: Kao ministar nosim moralnu odgovornost kad je u pitanju ubistvo pokojnog Leutara, iako kazem da nisam mogao direktno da ucestvujem kad je u pitanju zastita njegove licne bezbjednosti, jer on je to ipak prepustio sam sebi i sam sebi je programirao kako treba da se ponasa, iako smo imali puno upozorenja kad su u pitanju vozila, kretanje, zastita odredjenih licnosti itd. Mi smo na tom polju prilicno posla uradili. Danas smo bas dobili analizu eksplozivne naprave od FBI-a. Takodjer, pokusavamo da je uporedimo sa drugom vrstom eksplozivne naprave koja je mogla da bude uzrok eksplozije. Moram otvoreno da kazem da jos uvijek nemamo iskren pristup kada su i jedna i druga strana u istraznim radnjama i kad su u pitanju prostori koje trebamo istraziti, gdje je interesantno ubistvo Joze Leutara. Evo, sad preko medjunarodne zajednice pokusavamo da dodjemo do relevantnih podataka. Nisam ja slucajno trazio agenta FBI-a da dodje u nas istrazni tim, ne zato sto neke poslove mi ne mozemo da obavimo, nego sto nam treba jedna neutralna licnost koja ce rukovoditi operativcima u istrazi.

DANI: Mozda je moguce izmedju redova u Vasem odgovoru ustanoviti dokle je dosla istraga. Ja bih Vas zamolio da, u mjeri u kojoj je to moguce, kazete da li se moze ocekivati, kao rezultat istrage koja je u toku, podizanje optuznice protiv konkretnih pocinilaca ili nalogodavaca tog atentata?

ZILIC: Rekao sam vam da smo dosta toga uradili, da to radimo pod medjunarodnom kontrolom i uz pomoc medjunarodne zajednice, da cemo procijeniti kad je dovoljan broj materijalnih dokaza koje mozemo dostaviti tuziocu i, najvjerovatnije, oglasiti se po tom pitanju. Mozda vi smatrate da je jednostavnije razotkriti ovaj slucaj zato sto se desio u Sarajevu, sto je eksplozija pod autom itd. Medjutim, moja saznanja pokazuju da je problem puno dublji.

DANI: Slazete li se sa optuzbama Elisabeth Rehn koje je prije nekoliko dana javno izrekla na racun nekooperativnosti hrvatske strane vezane za istragu o ubistvu Leutara?

ZILIC: Slazem se. Gospodja Rehn je boravila na podrucju Hercegovine. Ona je kritikovala i nas zato sto nismo zavrsili ustroj policije u Hercegovacko-neretvanskom kantonu, zato sto to nismo uradili u kantonima 8 i 10. Otvoreno cu vam kazati: mi u Federalnom ministarstvu, po nasem internom dogovoru, imamo oko 30 posto zaposlenih Hrvata, a ni jedan Bosnjak ne moze da se zaposli u policiji u Livnu. To traje vec dvije godine. Isto tako, kad je u pitanju istraga oko Leutara, ne svodi se sve samo na lokalni nivo oko grada Sarajeva. Svodi se daleko sire, pa cak jos i sire, a to je gospodja Rehn, koja je prilicno upoznata oko toka istrage, i rekla.

DANI: Dio javnosti je od Vas ocekivao da ako ne podnesete, a onda bar ponudite ostavku na funkciju ministra policije nakon serije ubistava u Srednjobosanskom kantonu i, narocito, poslije atentata na Vaseg kolegu i zamjenika.

ZILIC: Ja sam vrlo odgovorna licnost i smatram da je moja moralna odgovornost po pitanju Joze neupitna. Moja je zelja da otkrijem ubicu pokojnog Joze Leutara.

DANI: Sta nam mozete reci o nedavnom hapsenju alzirskog drzavljanina Halila Jararaya u Vogosci?

ZILIC: Alzirac kojeg ste naveli je u postupku utvrdjivanja identiteta lica, da li je na medjunarodnoj potjernici, za koje krivicno djelo odgovara, da li posjeduje dokumente relevantne za prostor BiH. Jednostavno, moramo utvrditi ko je taj. Zato je i doslo do hapsenja tog lica.

DANI: Vec duze od dvije godine policija traga za Abu Hamzom. Zanimljivo je da nijednom prilikom nije objavljena njegova fotografija, iako je policija posjeduje.

ZILIC: Medjunarodne policijske snage imaju njegovu sliku, to nije problem.

DANI: Je li uobicajeno da se ta fotografija ne objavi u novinama, na televiziji?

ZILIC: Nekad jeste neuobicajeno, u toku istrage jeste neuobicajeno, ali kad se radi o medjunarodnoj potrazi, moze se objaviti takva slika. Policija operativno procjenjuje sta treba da objavi.

DANI: Imate li informaciju koliko se u ovom trenutku prisluskuje telefona?

ZILIC: Mi samo u slozenim operativnim akcijama kad su u pitanju teska krivicna djela, trazimo saglasnost tuzioca po pitanju prisluskivanja da bismo lakse dosli do odredjenih operativnih saznanja. Vama je dobro poznato da je sada ustroj nove obavjestajne sluzbe unutar drzave i da ce i ta materija biti regulisana zakonom kako je to predvidjeno u parlamentarnoj proceduri. Tvrdim odgovorno da mi nemamo politickih procesa, da nije nikad neka vrsta operativne radnje bila usmjerena prema licnostima koje su u nekim drugim strankama ili imaju neke druge stavove, to se lahko moze i provjeriti.

DANI: Ostavljate li mogucnost da se mimo Vaseg znanja prisluskuju telefoni? Imam pouzdanu informaciju da se vise novinskih redakcija u Sarajevu prisluskuje.

ZILIC: Pazite, to je vrlo teska optuzba. Ako vi to uspijete dokazati, to je tesko krivicno djelo, i bez obzira ko to radi bez odobrenja, odgovarat ce za to.

DANI: Imate li saznanja i informacija o aktivnostima stranih obavjestajnih sluzbi ili paralelnih institucija obavjestajnih sluzbi na hrvatskoj, ali i bosnjackoj strani kada su u pitanju ove djelatnosti?

ZILIC: Pretpostavljam da je dosta tehnickih stvari ostalo poslije rata i da su to neki ljudi privatizirali. Medjutim, to nisu sistemi koji mogu da ugroze drzavni sistem. Ovaj savremeni sistem pokrivanja komunikacija je takav da se oni mogu vrlo brzo staviti pod kontrolu. Kad su u pitanju radiosistemi koji mogu da se slusaju, oni su, sigurno, pod kontrolom i smatram da kad su u pitanju zicani sistemi, da su i oni dobro pod kontrolom, i takodjer smatram da bez odluke tuzioca, to nema niko pravo da radi u ovoj drzavi. Svako ko to radi, pravi krivicno djelo, a ja vam kazem da je to sad pod kontrolom. Postoje mocna elektronska sredstva i kod medjunarodnih snaga, koje mogu da prate odredjene stvari, tako da to nije bas kao sto se u javnosti prica.

DANI: Ko vodi istragu oko ubistva Nedzada Ugljena: AID ili Federalni MUP?

ZILIC: AID moze prikupljati odredjene podatke koji mogu da pomognu Ministarstvu unutrasnjih poslova. Ubistvo Ugljena se desilo pod vrlo specificnim uslovima i, nazalost, nemamo nekog posebnog uspjeha da ga dokumentujemo, ali necemo odustati. Ja mogu vama mnogo toga ispricati oko tog slucaja, ali tvrdim, necemo odustati, idemo dalje, sakupljamo relevantne podatke.

DANI: Koji su specificni zadaci policije u organizaciji predstojeceg samita posvecenog Paktu za stabilnost jugoistocne Evrope? Mozete li nam reci malo detalja vezanih za sigurnost tako jednog velikog skupa?

ZILIC: Mi imamo jedno iskustvo kad je u pitanju bilo obezbjedjenje Pape, ali ovo je kao da 66 Papa dolazi odjedanput. To je stvarno tako. To je jedan od najslozenijih poslova koji cemo mi imati u svom mandatu. Prvo, radi se o jednom kratkom vremenskom periodu u kojem se koncentrise veliki broj ljudi. Mi ocekujemo preko 2.000 novinara, da ne pominjem strane drzavne delegacije, zahtjeve koje ce oni postaviti, prostor gdje cemo obezbjedjivati, aerodrom, slijetanje aviona, komunikacijski sistem, transport itd. Mi cemo sigurno angazovati svih deset kantona i ministarstva unutrasnjih poslova. Trazit cemo, najvjerovatnije, pomoc kad je u pitanju pokrivanje neba od SFOR-a. To je angazovanje najmanje trinaest-cetrnaest hiljada ljudi. To je obezbjedjenje svakog coska na ovom prostoru.